{"id":7580,"date":"2020-10-02T11:22:17","date_gmt":"2020-10-02T11:22:17","guid":{"rendered":"https:\/\/orca.rs\/?p=7580"},"modified":"2020-10-02T11:22:17","modified_gmt":"2020-10-02T11:22:17","slug":"nestanak-divlje-zivotinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/","title":{"rendered":"Populacija divljih \u017eivotinja opala za 68% u poslednjih 50 godina!"},"content":{"rendered":"<div class=\"fusion-fullwidth fullwidth-box fusion-builder-row-1 nonhundred-percent-fullwidth non-hundred-percent-height-scrolling\" style=\"background-color: rgba(255,255,255,0);background-position: center center;background-repeat: no-repeat;padding-top:0px;padding-right:0px;padding-bottom:0px;padding-left:0px;margin-bottom: 0px;margin-top: 0px;border-width: 0px 0px 0px 0px;border-color:#eae9e9;border-style:solid;\" ><div class=\"fusion-builder-row fusion-row\"><div class=\"fusion-layout-column fusion_builder_column fusion-builder-column-0 fusion_builder_column_1_1 1_1 fusion-one-full fusion-column-first fusion-column-last\" style=\"margin-top:0px;margin-bottom:20px;\"><div class=\"fusion-column-wrapper fusion-flex-column-wrapper-legacy\" style=\"background-position:left top;background-repeat:no-repeat;-webkit-background-size:cover;-moz-background-size:cover;-o-background-size:cover;background-size:cover;padding: 0px 0px 0px 0px;\"><div class=\"fusion-text fusion-text-1\"><p style=\"text-align: justify;\">Ljudska aktivnost zbrisala je sa lica Zemlje oko dve tre\u0107ine populacije divljih \u017eivotinja za malo vi\u0161e od \u010detiri decenije, navedeno je u istra\u017eivanju Svetskog fonda za divlje \u017eivotinje. Publikacija <em>The Living Planet Report 2020<\/em>\u00a0prikazuje procenu podataka sakupljenih o 4,392 vrsta i 20,811 populacija sisara, ptica, vodozemaca, reptila i riba izme\u0111u 1970. i 2016. godine.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ispostavilo se da je populacija divljih \u017eivotinja opala u proseku za 68%, dok su najve\u0107i pad iskusile Ju\u017ena Amerika, Karibi i Afrika.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema izve\u0161taju, <strong>glavni uzrok<\/strong> ovog pada je gubitak stani\u0161ta, kao i kr\u010denje \u0161uma, jer \u017eivotinje gube svoje travnjake, savane, \u0161ume i mo\u010dvarna stani\u0161ta kada ljudi ra\u0161\u010diste prostor za poljoprivredu, izgradnju stambenih objekata i puteva i razvoj. Drugi va\u017eni pokreta\u010di uklju\u010duju preveliku eksploataciju vrsta i klimatske promene. Prema izve\u0161taju, ljudi su su\u0161tinski promenili 75% Zemljine povr\u0161ine nepokrivene ledom. Ljudske aktivnosti su glavni razlog za pad populacije vrsta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201cU poslednjih 50 godina na\u0161 svet je bio potpuno promenjen eksplozijom u globalnoj trgovini i potro\u0161nji, rastu ljudske populacije, kao i velikim pomakom ka urbanizaciji. Do 1970. godine, ekolo\u0161ki otisak ljudske rase bio je manji nego Zemljina brzina regeneracije. Da bismo odr\u017eali\u00a0 na\u0161e stilove \u017eivota u 21. veku, mi izrabljujemo biolo\u0161ki kapacitet Zemlje za najmanje 56% vi\u0161e od razumnog nivoa kori\u0161\u0107enja,\u201d napisali su autori.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Oni tako\u0111e navode da gubitak divljih \u017eivotinja nije samo pretnja tim vrstama, ve\u0107 mnogo ve\u0107i problem sa elementima koji doti\u010du mnogo bitnih aspekata \u017eivota.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201cGubitak biodiverziteta nije samo problem \u017eivotne sredine, ve\u0107 i razvojni, ekonomski, eti\u010dki, moralni i problem globalne sigurnosti,\u201d oni su napisali. \u201cTako\u0111e je i pitanje samoo\u010duvanja. Biodiverzitet igra zna\u010dajnu ulogu u nabavljanju hrane, vlakana, vode, energije, lekova i drugih genetskih materijala; i predstavlja klju\u010dni element za regulaciju na\u0161eg klimata, kvaliteta vode, zaga\u0111enja, opra\u0161ivanja, kontrole poplava i olujnih udara. Uz to, priroda podupire sve aspekte ljudskog zdravlja i doprinosi na nematerijalnim nivoima \u2013 inspiraciji i u\u010denju, fizi\u010dkim i psiholo\u0161kim iskustvima i oblikovanju na\u0161ih identiteta \u2013 koji su bitni za kvalitet \u017eivota i kulturni integritet.\u201d<\/p>\n<h2 style=\"text-align: justify;\"><span style=\"color: #ff6600;\">Izumiranje se mo\u017eda mo\u017ee spre\u010diti<\/span><\/h2>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema izve\u0161taju, slatkovodni biodiverzitet opada br\u017ee od okeana ili \u0161uma. Skoro 90% globalnih mo\u010dvara izgubljeno je od 1700. godine do danas, zbog ljudske aktivnosti, procenjuju istra\u017eiva\u010di. Populacije slatkovodnih sisara, ptica, vodozemaca, reptila i riba su opadale u proseku za 4% svake godine od 1970.. Neki od najve\u0107ih padova ikada vi\u0111eni su u populacijama slatkovodnih vodozemaca, reptila i riba.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201cNe smemo ignorisati dokaze \u2013 ovi ozbiljni padovi u populacijama divljih \u017eivotinja su pokazatelj da priroda propada i da nam na\u0161a planeta daje crvene znake upozorenja za propadanje sistema. Od riba u na\u0161im okeanima i rekama do p\u010dela koje igraju klju\u010dnu ulogu u na\u0161oj poljoprivrednoj proizvodnji, pad u populacijama divljih \u017eivotinja direkno uti\u010de na ishranu, bezbednost hrane i \u017eivote milijardi ljudi,\u201d izjavio je Marko Lambertini, generalni direktor internacionalnog WWF.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201cU sred globalne pandemije, sada je va\u017enije nego ikada da preduzmemo do sada nevi\u0111ene i koordinirane globalne akcije da zaustavimo i po\u010dnemo da preokre\u0107emo gubitak biodiverziteta i populacija divljih \u017eivotinja svuda po svetu do kraja decenije i za\u0161titimo na\u0161e budu\u0107e \u017eivote i zdravlje. Na\u0161 sopstveni opstanak sve vi\u0161e zavisi od toga.\u201d<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Prema WWF, ovo uni\u0161tenje ekosistema preti milionu vrsta \u2013 500,000 \u017eivotinja i biljaka i 500,000 insekata \u2013 sa izumiranjem koje \u0107e se nastaviti u narednim decenijama i vekovima. Ali ima dobrih vesti: \u201cMnoga od ovih izumiranja se mogu spre\u010diti ukoliko sa\u010duvamo i obnovimo prirodu.\u201d<\/p>\n<p>Prevela: Sonja Stojiljkovi\u0107<\/p>\n<\/div><div class=\"fusion-clearfix\"><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":3,"featured_media":7583,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[38],"tags":[],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v15.3 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Populacija divljih \u017eivotinja opala za 68% u poslednjih 50 godina! - ORCA<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Ljudska aktivnost zbrisala je sa lica Zemlje oko dve tre\u0107ine populacije divljih \u017eivotinja za malo vi\u0161e od \u010detiri decenije, navedeno je u istra\u017eivanju Svetskog fonda za divlje \u017eivotinje.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Populacija divljih \u017eivotinja opala za 68% u poslednjih 50 godina! - ORCA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ljudska aktivnost zbrisala je sa lica Zemlje oko dve tre\u0107ine populacije divljih \u017eivotinja za malo vi\u0161e od \u010detiri decenije, navedeno je u istra\u017eivanju Svetskog fonda za divlje \u017eivotinje.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"ORCA\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2020-10-02T11:22:17+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/orca.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/divlje-zivotinje-izumiranje.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"875\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"549\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\">\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"\u041a\u0430\u0442\u0430\u0440\u0438\u043d\u0430 \u0421\u0442\u0430\u043d\u043e\u0458\u0435\u0432\u0438\u045b\">\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\">\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"3 minutes\">\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/#website\",\"url\":\"https:\/\/orca.rs\/\",\"name\":\"ORCA\",\"description\":\"Neprofitna organizacija civilnog dru\\u0161tva koja radi na unapre\\u0111enju politika, propisa i praksi u oblasti dobrobiti \\u017eivotinja, za\\u0161tite \\u017eivotne sredine i ruralnog razvoja u Srbiji i regionu zapadnog Balkana, kroz istra\\u017eivanje, obrazovanje, javno zastupanje i monitoring.\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":\"https:\/\/orca.rs\/?s={search_term_string}\",\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/#primaryimage\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"url\":\"https:\/\/orca.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/divlje-zivotinje-izumiranje.jpg\",\"width\":875,\"height\":549},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/\",\"name\":\"Populacija divljih \\u017eivotinja opala za 68% u poslednjih 50 godina! - ORCA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/#primaryimage\"},\"datePublished\":\"2020-10-02T11:22:17+00:00\",\"dateModified\":\"2020-10-02T11:22:17+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/#\/schema\/person\/51714d6c7df0d12b731992982540871b\"},\"description\":\"Ljudska aktivnost zbrisala je sa lica Zemlje oko dve tre\\u0107ine populacije divljih \\u017eivotinja za malo vi\\u0161e od \\u010detiri decenije, navedeno je u istra\\u017eivanju Svetskog fonda za divlje \\u017eivotinje.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"item\":{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/\",\"url\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/\",\"name\":\"ORCA\"}},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"item\":{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/\",\"url\":\"https:\/\/orca.rs\/en\/nestanak-divlje-zivotinje\/\",\"name\":\"Populacija divljih \\u017eivotinja opala za 68% u poslednjih 50 godina!\"}}]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/#\/schema\/person\/51714d6c7df0d12b731992982540871b\",\"name\":\"\\u041a\\u0430\\u0442\\u0430\\u0440\\u0438\\u043d\\u0430 \\u0421\\u0442\\u0430\\u043d\\u043e\\u0458\\u0435\\u0432\\u0438\\u045b\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/orca.rs\/#personlogo\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/a9299df1c14be466e398cc928e885264?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"\\u041a\\u0430\\u0442\\u0430\\u0440\\u0438\\u043d\\u0430 \\u0421\\u0442\\u0430\\u043d\\u043e\\u0458\\u0435\\u0432\\u0438\\u045b\"},\"sameAs\":[\"http:\/\/orca.rs\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7580"}],"collection":[{"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7580"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7580\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7582,"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7580\/revisions\/7582"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7583"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/orca.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}