Košutnjak je park-šuma i gradsko izletište od neprocenjive prirodne i istorijske vrednosti. Ova zelena površina zbog šume koja obiluje listopadnim i četinarskim vrstama (prostire se na površini od 330 hektara na nadmorskoj visini od 250 metara) dobila je naziv „pluća grada“ čime je istaknuta njena važnost za ceo grad Beograd. Osim zelenila i mnogobrojnih staza, Košutnjak ima brojne istorijske znamenitosti i  kulturološki značaj.

Košutnjak i njegov prirodni i istorijski značaj

Na Košutnjaku se nalaze i dva uređena kompleksa: Pionirski grad, sportsko-rekreativni centar i Filmski grad sa kompleksom ateljea i drugih objekata i uređaja za proizvodnju filmova. U podnožju brda, gde je nekada bilo lovište kneževske porodice Obrenović, nalaze se izvor Hajdučka česma, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu i sedište Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.

Istorijski značaj Košutnjaka zasnovan je i na jednom važnom događaju. Atentat na kneza Mihaila Obrenovića 1868. godine izvršen je upravo u Košutnjaku, nedaleko od Hajdučke česme.

O prirodnom značaju Košutnjaka govori i podatak da je prema Zakonu o zaštiti prirode (“Službeni glasnik” РС“ бр. 36/2009, 88/2010), Košutnjak proglašen spomenikom prirode. Na osnovu Regulative zaštićenih dobara, spada u kategoriju spomenika prirode botaničkog karaktera i trenutno je pokrenut postupak donošenja akta o njegovoj zaštiti.

Ipak, i pored svog neospornog značaja, Košutnjak se suočio sa velikom pretnjom – planiranom sečom šume. Iako stručnjaci dugo upozoravaju na činjenicu da je Beograd jako zagađen grad, zbog čega je očuvanje zelenih površina ključno za sprečavanje te zagađenosti, postoje oni kojima ove primedbe nisu važne, već misle samo na ostvarenje ličnog profita zanemarujući pritom živote ljudi, životinja i zdravlja celokupnog ekosistema. Planirana je investicija za realizaciju projekta „Avala film“ zbog koje treba da bude žrtvovano 30 hektara zelene površine Košutnjaka.

Šta investitori žele da urade i zašto je nastao pokret „Bitka za Košutnjak“

Neprijatno iznenađenje za građane Beograda bilo je saznanje da je planirana izgradnja kompleksa „Avala film“ na prostoru park-šume Košutnjak. Projektom je planirano da veći deo Košutnjaka bude pretvoren u stambeno-poslovni prostor. Metamorfoza Košutnjaka je planirana tako što bi se 30 hektara šume poseklo, ostavio se zanemarljiv deo stabala, i na mestu beogradske oaze bi bio sagrađen nov stambeni i komercijalni prostor.

Na ovaj način bi se šumska površina sa postojećih 34,7 hektara svela na deset puta manju površinu od 3,4 hektara. Kompanija „Avala studios“ kupila je „Avala film“ i 86 hektara zemljišta kako bi se omogućio razvoj filmske industrije. Koristeći činjenicu da ovaj deo Košutnjaka formalno nije u obuhvatu zaštićenog prirodnog dobra, ovaj plan predviđa uklanjanje i urbanizaciju skoro 30 hektara gradske šume.

Od samog početka, jasno je da je cilj ovog plana prenamena i urbanizacija gradske šume, a ne zaštita kulturnog nasleđa ili razvoj filmske industrije. Istovremeno je bilo jasno da građani moraju sami da se bore ako žele da sačuvaju najdragocenije imanje Beograda.

Kako su građani reagovali na najavljeni projekat?

Kao odgovor na ovaj projekat koji je protivan javnom interesu i služi samo za ostvarenje  koristi pojedinca, pokret „Ne davimo Beograd“  podstakao je preko 75000 građana da potpišu peticiju za odbranu Košutnjaka. Peticija je predata Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove grada Beograda sa zahtevom da se odustane od pojekta. Ako vi želite da potpišete peticiju, to možete učiniti na sledećem linku:

Pored brojnih organizacija, podršku Košutnjaku pružile su i stručna i naučna javnost. Tri dekana iznela su svoje primedbe na plan detaljne regulacije za kompleks „Avala filma“. Ispred Šumarskog fakulteta prof. dr Ratko Ristić, Biološkog prof. dr Željko Tomanović i Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja prof. dr Saša Jakovljević, kao i direktorka nacionalnog Insituta za bološka istraživanja „Siniša Stanković“ pri beogradskom Univerzitetu dr Mirjana Mihailović.

Narušavanje zdravlja i urušavanje životne sredine, bile bi samo neke od brojnih posledica uništenja Košutnjaka. Posledice seče 30 hektara šume su i povećanje emisije gasova koji proizvode “efekat staklene bašte”, manje produkcije kiseonika, pojačavanje efekta “toplotnog” ostrva u uslovima sve izraženijih klimatskih anomalija, degradacije biološke raznovrsnosti “dehumanizacije” gradskog prostora sa sve gorim životnim uslovima, povećanja potencijala za pojavu bujičnih poplava, pogotovo na slivu Topčiderske reke i susednih, manjih vodotoka.

Dosadašnji epilog borbe za očuvanje Košutnjaka

Postignut je veliki uspeh Inicijative za odbranu Košutnjaka uz pomoć ogromne podrške odgovornih građana. Vlast je prvo umanjivala značaj seče šume, da bi kasnije obećavala da će posaditi tri puta više nego što će poseći. Izvanredan uspeh ove inicijative je ukazao na odavno poznatu istinu: ako sami ne budemo učinili sve što možemo da bismo odbranili svoje najveće blago, drugi neće prezati da ga iskoriste i unište. Građani i udruženja pripremaju sledeći korak u zahtevu da se odbaci Plan detaljne regulacije za područje „Avala filma“ koji još uvek daje pravo investitoru da seče šumu u Košutnjaku. Nastavlja se prikupljanje potpisa za odbranu Košutnjaka, kako bi se zaštitila ova važna teritorija.

Građani imaju opciju da potpišu peticiju i da učestvuju u protestima, da se informišu i učestvuju u inicijativama i organizacijama. Mnogi nisu svesni koliku moć imaju ako se malo potrude i daju svoj glas da spasu „pluća grada“. U protivnom, ako ne budemo reagovali ne znajući da možemo da utičemo na promene, ostaćemo bez važne oaze.. Kao zaključak ove mučne rasprave o egocentrizmu čoveka koji misli da sve što postoji služe njemu na korist, mogu da posluže bezvremene reči poglavice Sijuksa, Crnog Oblaka:

„Tek kada poslednje drvo bude posečeno, kada poslednja reka bude zatrovana, i kada poslednja riba bude ulovljena, tek onda ćete shvatiti da novac ne može da se jede.“

Crveni Oblak, poglavica Sijuksa 1822-1909)

Autor: Tanja Milenković
Fotografija: Vladakul / CC BY-SA

Ako vam je ovaj tekst koristan, pročitajte i:

  1. Tižuka: urbana šuma koju su stvorili ljudi
  2. Šta je urbano zelenilo i zašto je važno?
  3. Kako urbano zelenilo utiče na zdravlje dece?

Povežimo se i na društvenim mrežama: