Urbano zelenilo je važan deo velikih gradova u kojima se prirodno okruženje prepliće sa okruženjem koje stvara čovek. Međutim, ponekad se stvaranje zelenih površina smatra izazovom, posebno u zemljama u razvoju, u kojima su prostor i resursi često ograničeni.

Koncept urbanog zelenila

Svetski gradovi postaju sve prenaseljeniji i zagađeniji. Zato urbane zelene površine pružaju širok spektar ekosistemskih usluga koje bi mogle da pomognu u borbi protiv mnogih urbanih bolesti i poboljšaju kvalitet života gradskih stanovnika.

Definicija urbanih zelenih površina sa kojom se slažu ekolozi, ekonomisti, društveni naučnici i planeri je sledeća: “to su javni i privatni otvoreni prostori u urbanim područjima, prekriveni prvenstveno vegetacijom koja je direktno ili indirektno dostupna korisnicima“ (Haq, 2011).  Drugim rečima, to je zemlja koja se sastoji pretežno od propusnih, “mekih” površina poput zemlje, trave, grmova i drveća.

To je jedinstveni izraz za sve takve oblasti bez obzira da li su javno dostupne ili ne. Uključuje sve parkove, igrališta i druge zelene površine posebno namenjene rekreativnoj upotrebi, kao i druge zelene površine sa drugim poreklom.

Karakteristike urbanih zelenih površina

Takve zelene površine variraju u veličini, vegetaciji, bogatstvu vrsta, kvalitetu životne sredine, blizini javnog prevoza, objekata i usluga. Javne zelene površine uključuju parkove i rezervate, sportske terene, priobalna područja poput obala potoka i reka, zelene puteve i staze, vrtove zajednica, ulična drveća i područja za zaštitu prirode.

Javne zelene površine treba da budu u središtu kraja i ne više od pet minuta hoda za većinu stanovnika, javnih zgrada ili radnji. Stoga su pristupačnost i blizina vrlo važni faktori koje treba uzeti u obzir tokom planiranja i dizajniranja gradskog zelenog prostora.

Kakve koristi imamo od urbanog zelenila?

Urbane zelene površine mogu pružiti ogromne koristi susedstvu i zajednici poboljšavajući zdravlje, društveno blagostanje i poboljšavajući uživanje u lokalnom okruženju.  Važna uloga urbanih zelenih površina prepoznata je i u karakteru i u životu koji donose mestima i gradovima širom sveta.

Ekološke koristi

Gradske zelene površine snabdevaju gradove ekosistemskim uslugama, u rasponu od održavanja biološke raznolikosti do regulacije urbane klime.

  • Kontrola zagađenja: zelena površina može filtrirati vazduh, ukloniti zagađenje i umanjiti buku.
  • Biološka raznolikost i očuvanje prirode: zelene površine funkcionišu kao zaštitni centar za razmnožavanje vrsta i očuvanje biljaka, kvaliteta zemljišta i vode.  Urbane zelene površine pružaju vizuelno olakšanje, sezonske promene i vezu sa prirodnim svetom.

Ekonomske i estetske koristi

  • Ušteda energije: korišćenje vegetacije za smanjenje energetskih troškova rashlađivanja zgrada sve se više prepoznaje kao isplativ razlog za povećanje zelenog prostora i sadnje drveća. Biljke poboljšavaju cirkulaciju vazduha i pružaju hlad.  Ovo omogućava efekat hlađenja i pomaže snižavanju temperature vazduha.
  • Vrednost nekretnine: područja u gradu sa dovoljno zelenila su estetski ugodna i privlačna za stanovnike, posetioce i investitore.  Urbane zelene površine mogu biti jedan od faktora koji privlače značajne strane investicije koje pomažu brzom ekonomskom rastu.

Društvene i psihološke koristi

  • Rekreacija i opšte blagostanje: zelene površine su ključan element za rekreaciju i doživljaj prirode.  Povećavaju kvalitet života ljudi koji žive u okolini i pružaju lokacije za različite slobodne aktivnosti kao otvoreni prostor za višestruku upotrebu. Zelene površine se bave društvenim vrednostima i kako mesta podstiču ljude na interakciju na načine koji vode ka poverenju, međusobnom razumevanju, zajedničkim vrednostima i ponašanju koje podržava.  Društvene vrednosti rastu kada se ljudi mogu povezati sa drugima koji imaju iste interese.
  • Zdravlje ljudi: zelene površine poboljšavaju naše zdravlje, jer je otkriveno da vreme provedeno u prirodi ublažava mentalni umor i osećaje nasilja i agresije koji iz njega mogu proizaći.  Prirodni resursi pružaju brojne “aktivnosti” za koje je potrebno malo ili nimalo napora, ali ipak pružaju načine da se čoveku vrati zdravstveno i mentalno blagostanje. Ova vrsta zelenih površina može pomoći opuštanju i stvaranju društvenog razvoja kod dece. Takođe, fizičko zdravlje i dobrobit mogu se održavati kroz učestvovanje u organizovanim sportovima, neformalno uzbuđivanje, kontakt sa prirodom i boravak napolju na svežem vazduhu i suncu.  Nedavna naučna istraživanja pokazala su da prirodna područja imaju pozitivan uticaj na zdravlje na razvojna pitanja, posebno poremećaje ponašanja poput poremećaja hiperaktivnosti deficita pažnje (ADHD). Zdravstvene studije su takođe pokazale da kontakt sa prirodom nudi niz medicinskih koristi kao što su niži krvni pritisak i nivo holesterola, poboljšavaju preživljavanje nakon srčanog udara, brži oporavak nakon operacije i niži nivo stresa i depresije.

Efekat urbanih zelenih površina na održivost

Urbane zelene površine smatraju se važnim doprinosom i mogu predstavljati značajan deo održivog razvoja.  Razvoj urbanih zelenih površina treba da uzme u obzir interdisciplinarne i integrativne pristupe kao što su ekonomski, socijalni, kulturni, aspekti upravljanja i planiranja kako bi se poboljšali postojeći urbani prostorni objekti i usluge i za optimizaciju politike urbanih zelenih prostora.  Kvalitet gradova zavisi od načina dizajniranja, upravljanja i zaštite urbanih zelenih površina.  Socijalni aspekti urbanih zelenih površina uključuju raznolikost korišćenja zemljišta, doprinos zdravlju i aktivnom stilu života u gradovima, socijalnu pravdu uključivanjem svih grupa i starosnih doba u zelene površine, mogućnosti za interakciju i širenje društvene mreže, unapređenje kulturnog života za različite zajednice koje žive u gradu pružajući platformu za razmenu mišljenja, osećanja i, mesto za školovanje dece u okolini i igralište za decu za socijalni, mentalni i fizički razvoj.

Sa aspekta planiranja, gradske zelene površine uključuju maloprodaju, razonodu, razvoj turizma; centri za zapošljavanje pored stambenih područja i dobrog planiranja zelenih zelenih površina mogu igrati ulogu vizuelnog ekrana, funkcije zaštite od buke i mesta za putovanje i rekreaciju pružajući dobro dizajnirane mreže u parku i sa ostalim oblastima.

Ekonomski aspekti urbanih zelenih podrazumevaju prostor za proizvodnju i snabdevanje voće i kao mesto za otvaranje novih radnih mesta i povećanje ekonomske vrednosti područja privlačenjem turista kojima se pruža prijatna atmosfera, bezbednost i pogodnosti.  Ono što je najvažnije, ekološka perspektiva smatra da urbane zelene površine smanjuju uticaj ljudskih aktivnosti apsorbiranjem zagađivača i ponovnim oslobađanjem kiseonika, doprinoseći održavanju zdravog gradskog okruženja čistim vazduhom, vodom i zemljištem i očuvanjem lokalnog prirodnog i kulturno nasleđe sa raznolikošću urbane divljine i urbanih resursa.

Prevela: Jelena Jovanović