Životinje nažalost umnogome zavise od milosti čoveka. Na tu milost čovek često zaboravlja, pa se ponaša prema životinjama nemilosrdno. Jedan od razloga je to što ne mogu nikako da se odbrane i nikome da se požale. Iživljavanje nad životinjama ima dvojak oblik – zlostavljanje i zanemarivanje i zato ćemo objasniti razliku između tih pojmova.

Šta je zlostavljanje životinja?

Zlostavljanje je prema Zakonu o dobrobiti životinja član 5, stav br. 18:  svako postupanje ili nepostupanje sa životinjama kojim se namerno ili iz nehata izaziva bol, patnja, strah, stres, povreda, narušava genetska celovitost životinje i izaziva smrt. Do neljudskog ponašanja čoveka prema životinji dolazi iz raznih razloga i emocija, a često i iz zabave. Zlostavljanje može biti fizičko, psihičko, emotivno, seksualno, može imati i druge vidove kao gomilanje – hordašenje.

Iako je upereno protiv životinja, zlostavljanje može imati kontekst vezan za međuljudske odnose. Ko maltretira životinju iz užitka, ko uživa u dominaciji nad slabijim bićem, kao i u tome što žrtva ne može ništa da kaže, istovremeno maltretira nejač, slabe i nemoćne. Ako je žrtva u tom trenutku životinja,  to ne znači da sledeći put neće biti dete ili starija osoba koja ne može da se brani. Zlostavljanje nije uvek fizičko – životinja može da bude još i psihički i emotivno zlostavljana. U Zakonu o dobrobiti životinja je jasno definisan svaki oblik zlostavljanja:

  • Fizičko zlostavanje je oblik nasilja u kojem se narušava fizička celovitost oštećenjem tkiva i organa, manifestuje se šutiranjem, batinanjem, bičevanjem, seksualno nasilje, prisiljavanje na rad koje prevazilaze izdržlivost životinje i drugi oblici.
  • Psihičko zlostavljanje je oblik nasilja kojim se narušava njena psihička celovitost i koje može izazvati ili izaziva poremećaje u ponašanju, i to: onemogućava životinji da zadovolji svoje osnove potrebe u ponašanju, da iskoristi prostor za odmor i zaklon, razjarivanje životinje primenom fizičke sile, drugim životinjama ili nadražajima koji joj nisu svojstveni, nanošenje straha, patnje i pprouzrokovanje osećaja dosade i nesigurnosti, kao i sprečavanje životinje da uspostavi socijalnu vezu sa životinjama iste vrste.

ORCA je od 1. januara 2006. do 31. decembra 2018. godine stručno obradila i analizirala 6.500 slučajeva zlostavljanja i ubijanja životinja. Na osnovu te analize utvrđeno je da ljudi životinje najčešće fizički zlostavljaju (52 odsto), slede zanemarivanje (32 odsto), psihičko zlostavljanje (13 odsto), pojave hordašenja (dva odsto), i seksualno zlostavljanje (jedan odsto).

Kako i kome prijaviti zlostavljanje životinja?

Većina građana je neinformisana u vezi sa oblicima zlostavljanja i infomacijom kome treba da se obrati kada želi da prijavi zlostavljanje životinja.

Nadležni organi kojima treba prijaviti zlostavljanje, ubijanje ili trovanje životinja su osnovno javno tužilaštvo ili policija (koja o prijavi obaveštava javnog tužioca). Policiji treba prijaviti kršenje Krivičnog zakonika, član 269, tj. krivično delo ubijanje i zlostavljanje životinja.

Komunalna policija, zoohigijena i udruženja građana nemaju nadležnost za procesuiranje ovih slučajeva. Udruženja građana, odnosno organizacije civilnog društva koje se bave dobrobiti životinja i pravnim okvirima zaštite životinja vam mogu pružiti savet, preporuku i podršku.

Kako prijaviti zlostavljanje?

Krivično delo ubijanja i zlostavljanja životinja može se prijaviti podnošenjem krivične prijave nadležnim državnim organima – javnom tužiocu ili policiji, koja zatim o tome obaveštava javnog tužioca. Ne postoji obavezna forma u kojoj se mora podneti krivična prijava. To se može učiniti pisanim putem, ali i usmeno, neposrednim odlaskom u policiju ili tužilaštvo, kao i putem telefona.

Šta je zanemarivanje životinja?

Prema Članu 7 “Zakona o dobrobiti životinja” (“Sl. glasnik RS”, br. 41/2009), životinja je zanemarena kada je lišena osnovnih životnih potreba kao što su: hrana i  voda, udoban prostor za smeštaj, odnosno sklonište, prostor za odmor i obavljanje fizioloških potreba, higijena, veterinarska nega, kao i ambijentalne prilike koje odgovaraju vrsti, rasi, polu i starosnoj kategoriji.

Kako i kome prijaviti zanemarivanje?

Zanemarivanje životinja možete prijaviti veterinarskoj inspekciji i pozvati se na kršenje navedenog člana Zakona o dobrobiti životinja. Nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, veterinarski inspektor može preduzeti mere koje su obuhvaćene članom 79 Zakona o dobrobiti životinja. Veterinarskoj inspekciji prijavljujete kršenje člana 7 Zakona o dobrobiti životinja (“Sl. glasnik RS”, br. 41/2009):

  • član 7, stav 1, tačka 32: Zabranjeno je zanemarivati životinju lišavanjem osnovnih životnih potreba, kao što su: hrana i voda, udoban prostor za smeštaj, odnosno sklonište, prostor za odmor i obavljanje fizioloških potreba, higijena, veterinarska nega, kao i ambijentalne prilike koje odgovaraju vrsti, rasi, polu i starosnoj kategoriji;

Kako možemo da zaštitimo životinje?

Da bismo zaštitili životinje od maltretiranja, nekad je dovoljno da se samo informišemo, i da budemo hrabri kad je potrebno da reagujemo. Obično većina čeka da neko prvi počne, i neće da reaguje ako niko pre njega nije reagovao. Zato, setitimo se, svi smo mi “neko”, a neko mora da govori u ime onih koji nemaju svoj glas. Samo zahvaljujući čestim reakcijama i prijavama nadležni organi će shvatiti da je ubistvo životinje jednako strašno kao i ubistvo čoveka, te počinioci zločina dobijaju male novčane kazne ili blagu opomenu.

Jedan od ciljeva ORCA je da doprinese sprečavanju i sankcionisanju slučajeva zanemarivanja i zlostavljanja životinja uz pomoć za to predviđenih zakonskih sredstava. Ovaj cilj postižemo u saradnji sa građanima koji su prisustvovali nasilju nad životinjama i koji su spremni da ove slučajeve prijave i budu njihovi svedoci. Ako vam je potrebna informacija, savet i konkretna pravna podrška da prijavite zlostavljanje životinja, pišite nam na mejl: info@orca.rs.

Autor: Tanja Milenković