Verovatno vam nije mnogo smetao prvi letnji dan kad je bilo toliko vruće da i uz najveći trud niste mogli da pronađete mesto u hladu. Verovatno ste, zapravo, uživali u njemu. Jeste malo neprijatan osećaj, ali vreli dani su prosto odlika leta! Na kraju krajeva, cele godinu željno iščekujete ovakvo vreme, pa mu se sada sigurno radujete! Ali sutradan je jednako vrelo. I narednog dana. I dan posle toga.

Zamislite kako je divljim životinjama tokom leta! Pravo je čudo da bilo koja životinja uopšte preživi te paklene dane i da još uspe vama da zasmeta. Ipak, tokom dugog niza godina divlje životinje uspevaju dovoljno da se rashlade kako bi nastavile da love, pare se i povremeno vama zadaju neprilike. Evo koje su njihove metode:

Kopanje

Nekoliko životinjskih vrsta prilagođava se toploti bukvalno ukopavanjem. Životinje koje se prirodno zakopavaju, poput krtica, poljskih voluharica i džepnih gofera, uglavnom ostaju u svojim podzemnim jazbinama tokom vrelih dana. Tvorovi prave rupe kopanjem ispod postojećih objekata, poput tremova i platformi. Kada je izuzetno vruće, umeju da se zavuku u svoje jazbine do večeri.

Čak se i životinje koje nemaju baš izražene kopačke sposobnosti, poput zmija, mogu prekriti zemljanom podlogom da bi se sakrile od sunca. Nije teško shvatiti zašto životinje kopaju da bi se sklonile od sunca. Što dublje kopaju, to će im biti svežije. Neke životinje poput krtica mogu čak iskopati dublje tunele kako bi se u njima nastanile tokom vrelih letnjih dana. Životinje jednostavno borave pod zemljom do večeri ili noći, a zatim love dok im opet ne postane vruće. Kopači se obično drže po strani, ali i dalje postoji mogućnost da vam povremeno zasmetaju. Na primer, tvorovi obično kopaju jazbine na senovitim mestima u blizini naseljenih objekata. Ako ih vidite kada prođete blizu njihove jazbine, mogu reagovati defanzivno ukoliko ih iznenadite.

Sakrivanje

Nisu sve životinje te sreće da kopanjem mogu da se sklone od vrućine. Takve životinje moraju da se sakriju kako bi se rashladile, a često i da bi preživele! Hladnokrvne životinje poput zmija, guštera, kornjača i žaba ne bi preživele više od nekoliko sati na vrelom letnjem suncu. One moraju da pronađu hlad i sklonište da bi mogle da regulišu unutrašnju telesnu temperaturu. Toplokrvne životinje takođe moraju da se sklone sa sunca da ne bi doživele toplotni udar.

Najrazličitije divlje životinja iz okruženja skrivaju se tokom vrelih dana. Glodari, oposumi, kojoti i veverice traže hladovinu i skrovito mesto kada postane pretoplo. Uobičajena skrovišta uključuju drveće, visoke grane, lišće, stare životinjske jazbine i, nažalost, građevine koju su ljudi sagradili. Neretko se dešava da se životinje ušuljaju u ljudske građevine u potrazi za hladovinom. Ovo posebno važi za mračne, tihe i napuštene građevine.

Spavanje

Tokom izuzetno toplog doba godine mnoge hladnokrvne životinje padaju u stanje produženog mirovanja koje se naziva estivacija. Estivacija funkcioniše po sistemu obrnute hibernacije. Životinja nađe jazbinu u kojoj će se odmoriti i padne u dubok „san“ ili u stanje mirovanja. Kao i prilikom hibernacije, ovo stanje mirovanja usporava rad metabolizma i omogućava im da prežive bez hrane ili vode tokom dužeg vremenskog perioda. Međutim, tokom hibernacije životinja održava toplotu, dok estivacija zapravo pomaže da se njihova tela rashlade.

Estivaciju praktikuju prvenstveno hladnokrvne životinje, ali i nekoliko sisara. Iako sisari ne padaju u stanje mirovanja, mogu da spavaju, što je reakcija na jaku vrućinu. Životinje koje noćnu tragaju za hranom mogu da spavaju kad je vrućina tokom dana, a da kasnije tokom noći budu napolju kako bi nadoknadile izgubljeno vreme. Neke životinje, poput rakuna ili oposuma, mogu potražiti objekte koje su ljudi sagradili kako bi se u njima sakrili dok spavaju. Kao i kopači, ove životinje mogu reagovati defanzivno ako ih uplašite ili ako se osete ugroženo.

Kupanje

Voda uvek predstavlja važan faktor za divlje životinje, ali tokom vrelih dana ona postaje prioritet broj jedan. Životinjama svakako treba više hidratacije nego obično u letnjem periodu, dok im voda takođe može pomoći u snižavanju telesne temperature. Ptice se često kupaju perući krila i perje u vodenim koritima kad je vrućina. Vodozemcima poput žaba, žaba krastača i repatih vodozemaca potrebna je voda da im se telo ne bi osušilo i počelo da puca. Čak i sisari koriste vodu za vlaženje krzna i hlađenje. Naravno da životinjama više prijaju bazeni sa otvorenom vodom tokom vrelih dana, ali će se zadovoljiti i manjim stvarima. Ako na svom imanju imate slavine koje cure, vlažne mrlje ili čak tragove kondenzacije − sve bi to moglo privući žedne divlje životinje.

U zavisnosti od mesta gde se vlaga nalazi, životinje mogu da se uvuku u vaš dom da bi do nje došle. Ako još mogu i da se rashlade u hladovini, utoliko bolje. Životinje imaju posebnu sklonost da se približavaju kućama koje se nalaze u blizini jezera i potoka, naročito ako je i zaklon u blizini. Kako za sve, tako i za životinje prilagođavanje letnjim vrućinama predstavlja proces. Iako se to retko dešava, životinje vas mogu poremetiti pokušavajući da se aklimatizuju na vrućinu. Ne možemo ih kriviti, ali to ne znači da treba da im dopustimo da nas remete. Umesto toga, kad god vam zatreba, pozovite profesionalnu ekipu koja se bavi divljim životinjama i oni će vam pomoći da rešite svoj problem na najhumaniji i najefikasniji način.

Preduzimanje proaktivnih mera za sprečavanje toplotnog udara doprineće dobrobiti životinja u periodu ekstremnih vrućina.

Prevela: Ana Stijelja