U godinama koje dolaze promeniće se mesto gde uzgajamo ove namirnice, njihov ukus i vreme u kojem ih jedemo.

Klimatske promene predstavljaju pretnju za brojne namirnice koje su omiljene u svetu. Časopis Nacionalna geografija navodi četiri namirnice za koje možemo očekivati da će „promeniti izgled, hranljivu vrednost, dostupnost i cenu kako se regije gde se gaje premeštaju, a poljoprivrednici okreću zasadima kojima pogoduje toplo vreme“.

Trenutno je lako uzimati zdravo za gotovo dostupnost hrane koja se uzgaja negde daleko i uvozi svuda u svetu. Lako je osporiti tezu da će klimatske promene uticati na njihovu proizvodnju ili (pogrešno) pretpostaviti da toplije vreme sa sobom nosi bolje uslove za uzgoj. Sve od navedenog može biti istina, ali ne i ova konstatacija: Nedostatak kiše ili nedovoljna količina hladnog vremena mogli bi da zaustave rast čak i najboljeg semena i unište planove.

Međuvladin panel za klimatske promene Ujedinjenih nacija ne očekuje da će svet izgubiti mnogo obradivih površina pre 2050. godine i tvrdi da će do tada nestati svega nekoliko prehrambenih namirnica, ali da se svakako treba pripremiti za promene u kulturama i načinu ishrane. Najbolje što možemo je da počnemo da se navikavamo na hranu koja se gaji lokalno.

Na ovom spisku je nabrojano nekoliko namirnica za koje se smatra da će se promeniti u narednim decenijama. Sve ove namirnice će verovatno poskupeti zbog smanjenog prinosa useva.

Kafa

Toplije, vlažnije vreme podstiče zaraze poput rđe lista kafe i kafinog žiška na lokacijama sa velikom nadmorskom visinom koje su nekada bile nepogodne za razvoj takvih štetočina. Sva kafa trenutno se uzgaja u takozvanom pojasu zrnevlja, koji se prostire duž planete i obuhvata 70 zemalja, uključujući Vijetnam, Brazil, Kolumbiju, Tanzaniju, Etiopiju i države Centralne Amerike. Neke druge zemlje mogle bi da postanu pogodnije za proizvodnju kafe zbog toplijeg vremena, ali bi one bile podložne nepredvidivim i ekstremnijim vremenskim prilikama.

Dodatni problem je i taj što je 60% divljih vrsta kafe na putu da nestane usled viših temperatura, suše i ljudskog faktora. S obzirom na to da kafa koju većina ljudi pije dolazi od samo dve sorte, arabike i robuste, ona je podložna klimatskim promenama zbog tako ograničenog izvora. Divlje vrste su razvile osobine koje im omogućavaju da budu otpornije na promene, što ih čini presudnim za razvoj kulture kafe, dok bi njihov gubitak predstavlja katastrofu za čitavu industriju.

Banane

Najrasprostranjenije voće u supermarketu moglo bi jednog dana nestati ako se agresivna gljiva iz roda fusarium ne stavi pod kontrolu. Već je desetkovala useve u Africi, Aziji, Australiji, delovima Bliskog Istoka, a skoro i u Kolumbiji, gde je prošlog leta proglašeno vanredno stanje.

Časopis Nacionalna geografija izveštava da, iako je zagrevanje možda proširilo područje uzgajanja banane, istovremeno se i „povećao rizik od gljivica koje uništavaju biljke“. Slično kafi, činjenica da se 99,9 procenata uzgoja banana oslanja na jednu sortu, Kavendiš, čini je posebno podložnom bolestima. Kao što je već rečeno. Čini se da je trebalo da naučimo lekciju još pre nekoliko godinama, jer se ista situacija dogodila sredinom 20. veka, kada je popularna banana Gro Mišel, glavna sorta koja se u to vreme izvozila u Evropu i Severnu Ameriku, skoro izumrla od ranijih sojeva Panamske bolesti.

Vino

Grožđe je zahtevna kultura za uzgoj čak i u idealnim uslovima, ali će situacija za vlasnike vinograda i vinare postati još teža. „Vino kao piće će se održati, ali promene u podneblju nateraće vinogradare da pronađu način da održe karakterističan ukus vina“, piše Nacionalna geografija. Studija rađena početkom ove godine otkrila je da bi se, sa globalnim porastom temperature od dva stepena Celzijusa, pogodne regije za uzgoj vinove loze u svetu mogle smanjiti za čak 56 procenata. Ako u pitanju bude četiri stepena, izgubili bismo 85 posto.

Osetljivost vina uglavnom dolazi iz činjenice da nije uspelo vremenom da evoluira. Mnoge vrste grožđa, pino noar i širaz, koji se danas koriste u Francuskoj genetski su identične onima koje su koristili stari Rimljani, što naravno daje sjajno poreklo, ali ga čini podložnim bolestima. Da citiram istraživačicu na postdoktorskim studijama Zoe Migicovski sa Univerziteta Dalhauzi: „Moraćemo da koristimo više hemikalija i sprejeva prilikom njihovog uzgajanja kako pretnji ima sve više.“ Dobra vest je da se nove sorte grožđa mogu uzgajati tako da budu otpornije, ali mnogo toga se mora promeniti da bi se to omogućilo, od zakona o deklarisanju do poljoprivrednih praksi i prihvatanja od strane potrošača.

Masline

U časopisu Nacionalna geografija navodi se da su „rani mrazevi, jaka kiša i vetar prepolovili proizvodnju u Italiji prošle godine. Takvi ekstremi mogli bi na mnogim mestima ograničiti broj useva“. Vruće i sparno vreme privlači vinske mušice i bakterije u italijanske maslinjake i zato su toplotni talasi desetkovali delove grčkih useva, a poplave u Španiji još više uništile.

Situacija se od tada samo pogoršala. Sada u mediteranskom pojasu preti bakterija Xylella fastidiosa, poznatija kao lepra maslinovog drveta, koja blokira sposobnost maslinovog drveta da pokreće hranljive sastojke, i dovodi do toga da biljka vene i uvene. Otkad su otkrili ovu bakteriju u Italiji zabeležen je pad prinosa od 60 odsto. Ukoliko se uskoro ne preduzmu ozbiljne mere, grickanje maslina uz čašu vina biće prošlost.

Prevela: Ana Stijelja