Ljudska aktivnost zbrisala je sa lica Zemlje oko dve trećine populacije divljih životinja za malo više od četiri decenije, navedeno je u istraživanju Svetskog fonda za divlje životinje. Publikacija The Living Planet Report 2020 prikazuje procenu podataka sakupljenih o 4,392 vrsta i 20,811 populacija sisara, ptica, vodozemaca, reptila i riba između 1970. i 2016. godine.

Ispostavilo se da je populacija divljih životinja opala u proseku za 68%, dok su najveći pad iskusile Južna Amerika, Karibi i Afrika.

Prema izveštaju, glavni uzrok ovog pada je gubitak staništa, kao i krčenje šuma, jer životinje gube svoje travnjake, savane, šume i močvarna staništa kada ljudi raščiste prostor za poljoprivredu, izgradnju stambenih objekata i puteva i razvoj. Drugi važni pokretači uključuju preveliku eksploataciju vrsta i klimatske promene. Prema izveštaju, ljudi su suštinski promenili 75% Zemljine površine nepokrivene ledom. Ljudske aktivnosti su glavni razlog za pad populacije vrsta.

“U poslednjih 50 godina naš svet je bio potpuno promenjen eksplozijom u globalnoj trgovini i potrošnji, rastu ljudske populacije, kao i velikim pomakom ka urbanizaciji. Do 1970. godine, ekološki otisak ljudske rase bio je manji nego Zemljina brzina regeneracije. Da bismo održali  naše stilove života u 21. veku, mi izrabljujemo biološki kapacitet Zemlje za najmanje 56% više od razumnog nivoa korišćenja,” napisali su autori.

Oni takođe navode da gubitak divljih životinja nije samo pretnja tim vrstama, već mnogo veći problem sa elementima koji dotiču mnogo bitnih aspekata života.

“Gubitak biodiverziteta nije samo problem životne sredine, već i razvojni, ekonomski, etički, moralni i problem globalne sigurnosti,” oni su napisali. “Takođe je i pitanje samoočuvanja. Biodiverzitet igra značajnu ulogu u nabavljanju hrane, vlakana, vode, energije, lekova i drugih genetskih materijala; i predstavlja ključni element za regulaciju našeg klimata, kvaliteta vode, zagađenja, oprašivanja, kontrole poplava i olujnih udara. Uz to, priroda podupire sve aspekte ljudskog zdravlja i doprinosi na nematerijalnim nivoima – inspiraciji i učenju, fizičkim i psihološkim iskustvima i oblikovanju naših identiteta – koji su bitni za kvalitet života i kulturni integritet.”

Izumiranje se možda može sprečiti

Prema izveštaju, slatkovodni biodiverzitet opada brže od okeana ili šuma. Skoro 90% globalnih močvara izgubljeno je od 1700. godine do danas, zbog ljudske aktivnosti, procenjuju istraživači. Populacije slatkovodnih sisara, ptica, vodozemaca, reptila i riba su opadale u proseku za 4% svake godine od 1970.. Neki od najvećih padova ikada viđeni su u populacijama slatkovodnih vodozemaca, reptila i riba.

“Ne smemo ignorisati dokaze – ovi ozbiljni padovi u populacijama divljih životinja su pokazatelj da priroda propada i da nam naša planeta daje crvene znake upozorenja za propadanje sistema. Od riba u našim okeanima i rekama do pčela koje igraju ključnu ulogu u našoj poljoprivrednoj proizvodnji, pad u populacijama divljih životinja direkno utiče na ishranu, bezbednost hrane i živote milijardi ljudi,” izjavio je Marko Lambertini, generalni direktor internacionalnog WWF.

“U sred globalne pandemije, sada je važnije nego ikada da preduzmemo do sada neviđene i koordinirane globalne akcije da zaustavimo i počnemo da preokrećemo gubitak biodiverziteta i populacija divljih životinja svuda po svetu do kraja decenije i zaštitimo naše buduće živote i zdravlje. Naš sopstveni opstanak sve više zavisi od toga.”

Prema WWF, ovo uništenje ekosistema preti milionu vrsta – 500,000 životinja i biljaka i 500,000 insekata – sa izumiranjem koje će se nastaviti u narednim decenijama i vekovima. Ali ima dobrih vesti: “Mnoga od ovih izumiranja se mogu sprečiti ukoliko sačuvamo i obnovimo prirodu.”

Prevela: Sonja Stojiljković