Erupcija COVID-19 blizu “vlažne“ pijace u Vuhanu, u Kini – gde su prodavci donosili razne žive divlje životinje na jedno mesto radi njihove prodaje, klanja i konzumiranja – skreće nam pažnju na fenomen iskazan rečju koja je sve više poznata široj javnosti: zoonoza.

Zoonoze su zarazne bolesti – uzrokovane bakterijama, virusima, gljivicama ili parazitima – koje se prenose sa životinja na ljude. One se mogu preneti direktnim fizičkim kontaktom, putem vazduha ili vode, ili preko posrednika kao što je insekt. Ovi zoonotski patogeni često ne utiču na životinje u kojima se nalaze, ali mogu predstavljati ogroman rizik za ljude jer oni nemaju prirodni imunitet na njih.

Pandemija COVID-19 podseća nas da stupanje u bliski kontakt sa divljim životinjama – uključujući njihove delove tela i/ili izlučevine kao što su krv, pljuvačka i urin (jaka mešavina po kojoj su mokre pijace dobile ime) – predstavlja rizik širenja patogena koji u njima žive i održavaju se u prirodnom okruženju, i koji mogu da izazovu zoonotske infekcije.

Zoonoze su, na globalnom nivou, odgovorne za oko milijardu slučajeva ljudskih bolesti i milione ljudskih smrti svake godine. Oko 60% globalno prijavljenih novonastalih bolesti smatraju se zoonozama, a 75% novih ljudskih patogena otkrivenih u poslednjih 30 godina potiče od životinja.

Zoonotske bolesti mogu biti endemske, što znači da se javljaju samo u određenoj oblasti ili populaciji, ili mogu biti epidemije, kada je njihovo širenje rasprostranjenije. Pandemija je epidemija globalnih razmera. Svetska zdravstvena ogranizacija (SZO) proglasila je COVID-19 pandemijom.

Veliki broj životinjskih vrsta može da nosi zoonotske uzročnike, od domaćih do divljih životinja. Primeri zoonoza domaćih životinja uključuju bakterijske bolesti ešerihiju koli i toksoplazmozu. Druge zoonotske bolesti koje se šire sa divljih životinja na ljudsku populaciju uključuju virus Zapadnog Nila, SARS (teški akutni respiratorni sindrom), MERS (Bliskoistočni respiratorni sindrom), a sada i COVID-19

Ovakvo širenje patogena je značajna i rastuća pretnja globalnom zdravlju, globalnoj privredi i globalnoj sigurnosti. Analize njihovog toka kretanja ukazuju da su njihova učestalost i uticaj na ekonomiju u porastu.

Trenutna istraživanja potencijalnih zoonotskih virusa, koje finansira projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) pod nazivom PREDICT (predviđanje), otkrivaju nam da postoji preko 1.6 miliona nepoznatih virusa kod ptica i sisara. Na osnovu decenija stručnog rada Društva za zaštitu divljih životinja (Wildlife Conservation Society), procenjeno je da oko 700,000 ovih uzročnika može da predstavlja zoonotski rizik.

Pojava ovih još uvek neidentifikovanih pretnji rezultat je sve dubljeg jaza između ljudi i divljih ekosistema i organizama. Promene u veličini i raspodeli ljudske populacije, upotrebi zemljišta, infrastrukturi i potrošnji utiču na divlji svet, aktiviraju patogene koji vrebaju u mraku i povećavaju potencijal nastanka zoonotskih bolesti. Suočeni sa spektrom zoonotskih uzročnika koji su trenutno prisutni u prirodi, ograničavanje mogućnosti za stvaranja kontakta između ljudi i divljih životinja predstavlja najbolji način smanjenja rizika od nastanka novih zoonotskih bolesti.

To podrazumeva zatvaranje pijaca živih životinja na kojima se prodaju divlje životinje, jačanje napora u borbi protiv trgovine divljim životinjama unutar država, kao i van granica, i promenu rizičnih načina konzumacije divljih životinja. Očuvanje divljih životinja i divljine, poštujući životinje i njihova staništa, može da smanji prenos zoonoza, termina koju javnost sve više počinje da integriše u svoj rečnik.

Izvor: Live science