Usled vanrednog stanja izazvanog pandemijom COVID-19, zoo vrtovi širom Evrope zatvorili su vrata za svoje posetioce. To je dovelo u opasnost opstanak velikog broja životinja u zoo vrtovima kojima su glavni izvor prihoda upravo posete građana. Kako su se u ovoj neprilici snašla dva najveća zoo vrta u Srbiji – Zoo vrtovi u Beogradu i na Paliću i kako žive životinje u njima u toku vanrednog stanja ispričaće nam naši sagovornici: Kristijan Ovari biolog u Beo zoo vrtu i Jelena Toljagić, Koordinator obrazovnih i promotivnih aktivnosti u Zoo vrtu Palić.

Kako izgleda dan u zoo vrtu tokom vandrednog stanja?

“Od proglašenja vanrednog stanja, Beo ZOO vrt je zatvoren za posetioce”, kaže Kristijan. “Mi smo na samom početku postavili jasan prioritet – životinje ne znaju da je u toku vanredno stanje i njihove potrebe i dobrobit, uvek moraju biti na prvom mestu. Radno vreme i broj zaposlenih prilagođeni su merama ograničenja kretanja, ali bez obzira na to, životinje su zbrinute, nahranjene, a njihov prostor očišćen. Vodi se računa o tome da im uvek bude dostupna veterinarska nega. Podjednako nam je važno da zaštitimo zdravlje i naših životinja i svih zaposlenih”.

Jelena navodi da se ni u funkcionisanju Zoo vrta Palić nije mnogo promenilo od uvođenja vanrednog stanja. “Zaposleni su dobili dozvole za kretanje u periodu policijskog časa, a naši veterinari takođe poseduju dozvole. Životinje su kao i ranije stalno zbrinute. Jedina veća promena jeste odsustvo posetilaca, ali smo se na mir i tišinu brzo navikli. Vreme smo iskoristili da se potpuno posvetimo našim životinjama uz redovne obaveze oko hranjenja, timarenja i čišćenja prostora. Grad je izdvojio novčana sredstva za kupovinu hrane i drugih potrepština tokom vanrednog stanja i to nam je ulilo sigurnost”.

Kako životinje u ZOO vrtu reaguju na nove okolnosti? 

“Životinje za sada ne pokazuju nikakve promene”, kaže Kristijan. “One su naviknute na veliki broj posetilaca, posebno u ovom prolećnom periodu, ali verujemo da im ovaj “neplanirani odmor” prija. U Beo zoo vrtu trenutno vlada mir i mi smo u potpunosti posvećeni našim životinjama. Posebno zanimljivo je što su ove godine po prvi put dve rode – mužjak i ženka, odlučile da ostanu i sviju gnezdo u Beo zoo vrtu, a mi smo im pomogli u tome. Očekujemo uskoro i prinove.”

I životinjama na Paliću prija karantin. “Životinje su vesele, prija im mir i dosta vremena provode napolju. Posebnih promena u ponašanju nema. Lepe vesti su da smo tokom marta i aprila dobili nekoliko prinova: imamo dve bebe alpaka lame i eland antilope, bebu dikobraza i bebu emua”, kaže Jelena. 

Zoo vrtovi Palić i Beograd – centri za oporavak i utočišta za žrtve krijumčarenja

Prihvatilište za divlje životinje Zoo vrta Palić je jedino registrovano u Vojvodini. Jelena kaže da u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, zoo vrt zbrinjava i rehabilituje stotine životinja. “Trenutno se u prihvatilištu nalazi više od 200 životinja: roda, vetruški, labudova, orlova, koje nakon oporavka vraćamo u prirodu. Nekima se život u našem Zoo vrtu toliko svidi, pa se i nakon puštanja u prirodu ponovo vrate. Tako je puno roda i labudova odlučio da svoj život nastavi ovde.” 

Sa životinjama koje su žrtve nelegalne trgovine, nemamo puno lepih priča”, nastavlja Jelena. “Carinici najčešće nalaze životinje – tropske papagaje, guštere, zmije u jako lošem stanju. Životinje pretrpe teške povrede i traume jer se transportuju u nehumanim uslovima – vezane u džakovima, zatvorene u malim kutijama, bez hrane, vode i dovoljno vazduha. Mnoge uginu usled nedostatka kiseonika ili zbog visokih temperatura. One koje spasimo ostaju u zoo vrtu ili se šalju u posebne rezervate u drugim državama. Njih ne možemo pustiti u prirodu. Utočište u Zoo vrtu Palić nalaze i napušteni ljubimci ili ljubimci koji su oduzeti nesavesnim vlasnicima. Kupovina kućnih ljubimaca je često impulsivna odluka – vidimo slatku, malu životinju i poželimo da je imamo. Međutim, životinje ne ostaju zauvek male, već rastu i zahtevaju posvećenost vlasnika. Mnogi se tada predomisle, a njihovi ljubimci postaju naši štićenici. Do sada smo na taj način udomili puno zečeva, papagaja, kornjača, gmizavaca, posebno zmija i degu veverica. 

I Beogradski zoo vrt ima svoj prostor namenjen rehabilitaciji divljih životinja koje su povređene ili spašene od krijumčarenja, koji već godinama uspešno radi. “Tokom prošle godine smo rehabilitovali ukupno 50 ptica”, kaže Kristijan. “Svake godine rehabilitujemo povređene rode i potom ih vraćamo u prirodu. U tome imamo punu podršku Zavoda za Zaštitu prirode Srbije. Baš pre nekoliko dana, volonteri iz organizacije Animal Rescue Serbia su nam doneli tri povređene sove ušare. Nadamo se njihovom brzom oporavku, a nakon toga vratićemo ih u prirpodu. Poznat je i slučaj dva medveda koja su pre nekoliko godina zapljenjena iz cirkusa. Medvede smo nakon oporavka poslali u specijalno prihvatilište za medvede u Bugarskoj. Ostim toga, pomogli smo i rakunima koji su bili žrtve nelegalne trgovine, kao i mnogim drugim životinjama.”

Šta “posle korone”? Kakvi su planovi za budućnost?

“U skladu sa novim merama Vlade, Zoo vrt Palić je ponovo otvoren za posetioce od 29. aprila, uz poštovanje mera za bezbednu posetu”, kaže Jelena. “Oni koji su još uvek u izolaciji, mogu na Facebook stranici zoo vrta Palić  svakog dana naučiti nešto novo o neobičnim vrstama koje u njemu žive i glasati za izbor najlepših imena za naše mladunce!” 

Kristijan navodi da “Beo zoo vrt planira da postane mesto edukacije o dobrobiti životinja. Zato smo napravili edukativni centar u kome organizujemo edukativne kurseve. Smatramo da je stalno usavršavanje i edukacija zaposlenih o dobrobiti životinja neophodna, kako bi našim štićenicima pružili što bolje uslove života.”

Oba zoo vrta, kandidati su za članstvo Evropske asocijacije zoo vrtova i akvarijuma (EAZA) koja postavlja standarde u pogledu veličine i dizajna prostora za životinje u zoo vrtovima i načina brige o životinjama koja je važna za očuvanje njihove dobrobiti

“Ovo je izuzetno značajna mreža preko koje ćemo dobiti pristup ogromnoj bazi znanja i iskustva evropskih kolega”, kaže Kristijan. “Radimo aktivno na standardizaciji, kako bi se naš zoo vrt približio evropskim standardima. Nije cilj samo kupiti životinje kako bi ZOO vrt imao što više različitih primeraka, već je bitno ispuniti posebne standarde kako bi te životinje zaista imale sve potrebne uslove za adekvatan život.” Jelena kaže da je Zoo vrt Palić mnogo toga uradio u oblasti standardizacije, od kako je postao kandidat za članstvo. ”Razdvojili smo dosta životinja, preselili ih u veće objekte koje smo renovirali. Životinje su nam srećnije i nisu pod stresom. 

I za kraj – poruka biologa

Za Kristijana kao biologa, rešenje u borbi protiv pandemije je sasvim jasno: “Razmišljaj globalno, deluj lokalno – moramo promeniti svoje navike i zaštititi prirodu da bismo sačuvali sebe i svet od budućih ekoloških i zdravstvenih katastrofa!“

Kada ljudsko društvo svojom ekspanzijom zadire u prirodne ekosisteme, uništava staništa i zagađuje životnu sredinu, dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže. Posledice toga ponekada su katastrofalne – upravo to sada osećamo na svojoj koži. SARS, MERS, CoVid-19 su zarazne bolesti uzrokovane prevelikim pritiskom čoveka na prirodu. Ovo što nam se sada dešava je poziv za buđenje. Svi moramo promeniti odnos prema prirodi ako želimo da sprečimo nove pandemije.