Još kao mali, naučili smo da medvedi spavaju zimski san. A da li ste znali da je hibernacija proces koji se dešava i kod mnogih drugih sisara, poput veverica, puhova, hrčaka, ježeva i slepih miševa? Takođe, mnogi insekti, vodozemci i gmizavci hiberniraju, odnosno spavaju zimski san.

Hibernacija nije “običan” san. To je strategija zimskog preživljavanja, koja služi da pomogne organizmu da preživi surove zimske uslove kada je hrane malo. Zbog toga se tokom hibernacije mnoge stvari u organizmu drastično promene.

Zašto životinje spavaju zimski san?

Svako živo biće na Zemlji neprestano sagoreva energiju. Fizičke aktivnosti poput šetnje i disanja sagorevaju energiju. Varenje hrane takođe. Čak i kada razmišljamo ili spavamo, sagorevamo energiju.  Kod toplokrvnih životinja sagoreva se puno energije samo za održavanje telesne temperature.

To je najveći razlog zbog kojeg životinje jedu – da bi stekle dovoljno energije da podstaknu sve te procese. Sistem dobro funkcioniše kada je hrane u izobilju. Ali šta se dešava kada dođe zima i postane veoma teško naći hranu? Kako životinje prežive s malo raspoloživih izvora energije?

Neke životinje migriraju, odnosno sele se u toplije krajeve sa više hrane, a druge – utonu u zimski san.

Kako hibernacija funkcioniše?

Metabolizam životinje koja hibernira se usporava i temperatura joj opada, u nekim slučajevima čak i ispod tačke smrzavanja. Tako na primer, vevericama može pasti na -2°C.

Disanje se takođe usporava. Kod slepih miševa, ritam otkucaja srca može pasti sa 400 na samo 11 otkucaja u minuti! Neke hladnokrvne životinje, poput nekih vrsta žaba, proizvode prirodni antifriz da bi preživele smrzavanje.

Životinje takođe prestaju da jedu i u mnogim slučajevima prestaju da izlučuju. Sve se ovo dešava kako bi životinja trošila manje energije.

Hibernacija je raznovrsnija nego što mislite. Mnoge životinje hiberniraju u jazbini cele zime, ali neke životinje hiberniraju leti. Neke ribe mogu hibernirati u vodootpornoj ovojnici sluzi, ako im jezero presuši. Određene ptice i slepi miševi ulaze u svojevrsnu dnevnu hibernaciju koja se naziva torpor.

Da li je hibernacija zapravo samo duga dremka?

Postoji velika razlika između hibernacije i spavanja. Tokom hibernacije, životinje ne samo da spavaju, već su podvrgnute fiziološkim promenama koje mogu biti vrlo drastične. Najznačajniji element hibernacije je pad telesne temperature, ponekad i do 17°C! Vitalne funkcije hibernirajuće životinje se veoma razlikuju od onih kod budne životinje.

Uspešna hibernacija zahteva dobru pripremu!

Hibernacija nije sasvim bezbedan poduhvat. Životinje mogu da uginu tokom hibernacije, a smrt nastupa usled nedostatka masti, nepovoljnih vremenskih neprilika ili prevremenog buđenja. Zbog toga je potrebno dobro pripremiti organizam za hibernaciju.

Neke životinje pripremaju jazbinu i oblažu je izolacionim materijalom, poput lišća ili blata. To rade veverice i lemuri. Polarni medvedi kopaju tunele u snegu. Ostali medvedi mogu zimu provesti u udubljenju pored drveta ili u plitkoj pećini, što ih ostavljaja delimično izložene vremenskim neprilikama. Slepi miševi su poznati po zimovanju u pećinama ili  tavanima.

Važan deo pripreme je i skladištenje hrane. Hrana se može držati u jazbini ako se ne kvari, ali to zahteva da se životinja tokom zime na kratko probudi da jede. Druga opcija je jesti veliku količinu hrane počev od kraja leta, stvarajući rezervu unutrašnje masti. Neke životinje rade i jedno i drugo. Ako se ne može naći dovoljno hrane za pripremu hibernacije, ona se može odložiti.

Kako životinje znaju kada treba da utonu u zimski san (i kada da se probude)?

Različite životinjske vrste hiberniraju u različito vreme i svaka vrsta ima drugačiji način spoznaje kada je pravo vreme. Hibernacija se najbliže reguliše temperaturom. Kada napolju zahladi, životinje se spremaju za hibernaciju. Kad otopli, one se probude. Stoga se periodi hibernacije mogu razlikovati u zavisnosti od vremena te godine.

Neke vrste životinja pažljivo prate zalihe hrane. Kad se smanje, životinja zna da je vreme da sakupi sve što je preostalo i da se preda zimskom snu. Kod drugih vrsta, dužina dana može pokrenutki proces hibernacije.

Čak i ako životinja ne zna koja je spoljna temperatura, koliko rano zalazi sunce ili kakvo je trenutno stanje zaliha hrane, mnogi bi ipak ušli u stanje hibernacije otprilike u isto vreme svake godine. Istraživanja su pokazala da će neke životinje automatski ući u hibernaciju u odgovarajuće vreme, vođene internim “biološkim kalendarom“. Ovi jednogodišnji ritmovi nisu u potpunosti razumljivi.

Kada se životinja probudi iz hibernacije, pokazuje brojne znake nedostatka sna i tokom sledećih nekoliko dana mora puno da spava da bi se oporavila.

Prevela: Jelena Jovanović, priredila ORCA

Ako vam se ovaj tekst dopao, pročitajte i:

  1. Kako se životinje pripremaju za zimu?
  2. Kako da u svojoj bašti pomognemo divljim životinjama tokom zime?
  3. Kako se biljke prilagođavaju hladnijem vremenu?