Nakon što nas je pandemija iznenadila i uplašila pre skoro dve godine, ulice su postale prazne a vazduh čistiji. Značajan deo zaposlene populacije, nalazio se se kod kuće na Zoom sastanku dok se priroda obnavljala. Sada, skoro dve godine kasnije, mnogi od nas još uvek rade od kuće. On-line sastanci, zoom konferencije i uopšte rad na daljinu, postali su naša nova realnost.

Na prvi pogled izgleda jednostavno – ako svi rade na daljinu od kuće, emisije štetnih gasova nastale prevozom će opasti i svet će postati zelenije mesto.

Međutim, potpuna slika je daleko kompleksnija i studije istražuju prednosti i nedostatke rada na daljinu. Pred vama se nalazi lista faktora koja može pomoći pri određivanju najodrživijih načina za rad.

Rad na daljinu i transport

Najočigledniji doprinos rada od kuće za životnu sredinu jesu pusti putevi i nebo, s obzirom da su automobili ostali parkirani, a avioni prizemljeni. Svakodnevna putovanja na posao su prestala, osim za radnike kod kojih je to neophodno. Ljudi su otkazali avionske rezervacije, aviokompanije svoje letove a sastanci i konferencije su postali virtuelni događaji.

Voditi održiviji način života

Ekološki svesni ljudi imaju više kontrole nad svakodnevnim odlukama kada rade kod kuće.

Tako npr. osoba koja radi kod kuće, verovatno će ručati uz pomoć uobičajenog posuđa, umesto da koristi plastični pribor za jelo i posude u kojima se hrana može poneti. Pripremajući zdrave obroke kod kuće, zaposleni na daljinu mogu donositi odluke koje su bolje za njihovo fizičko zdravlje, novčanike i životnu sredinu.

Ovo je posebno pogodno za ljude sa posebnim režimom ishrane, poput vegana. Ljudi koji rade od kuće makar deo svog ukupnog radnog vremena mogu takođe uštedeti novac na radnoj odeći, pomažući ujedno i planeti na taj način kroz izbegavanje brze mode i stvaranje tekstilnog otpada.

Izbor udaljene radne lokacije

Jedna od najvećih prednosti rada na daljinu je što ti ljudi imaju mogućnost izbora gde će živeti i raditi. Oni koji rade na daljinu sa punim radnim vremenom i od kojih se ne zahteva da se redovno pojavljuju uživo, mogu živeti bilo gde, dokle god imaju internet konekciju.

Neki ljudi će uvek želeti da se presele u velike gradove radi kulture, noćnog života ili drugih prilika. Ali mnogi drugi bi radije živeli u malim gradovima ili seoskim sredinama ako lokacija posla nije faktor.

UN predviđaju zapanjujućih 5 milijardi ljudi koji će živeti u gradovima do 2030. godine, „vršeći pritisak na zalihe slatke vode, kanalizaciju, životnu sredinu i javno zdravlje“. Umesto toga, rad na daljinu omogućava ljudima da ostanu u svojim rodnim gradovima ili drugim mestima po svom izboru. Mnogi radnici bi cenili priliku da ostanu kod kuće i brinu o članovima porodice, vode baštu ili obradivo zemljište, doprinose sopstvenim zajednicama i budu uzor lokalnoj omladini.

Zagrevanje i hlađenje

Potošnja energije za zagrevanje i hlađenje prostorija u kojima se boravi, značajna je tema debate o radu na daljinu i iz kancelarije. Sa pozitivne strane, ljudi koji rade od kuće, odlučuju da li je temperatura previsoka ili preniska, a mogu živeti i u zgradama u kojima se prozori otvaraju.

Loša strana je u tome što se troškovi grejanja i hlađenja u potpunosti prebacuju sa poslodavca na radnika tokom tog osmočasovnog radnog dana. Mnogi ljudi koji su se tokom pandemije iznenada našli kod kuće puno radno vreme, primetili su povećan trošak električne energije.

U većem obimu, grejanje i hlađenje imaju velike ekološke implikacije. Naravno, mora se uzeti u obzir i izvor energije. Ako živite negde poput Islanda, koji mnoge domove i preduzeća napaja geotermalnom energijom, manje je bitno gde radite. Ako vaš dom ima koristi od solarne ili vetroelektrane, potrošnja energije takođe postaje manje problem.

Rad na daljinu ili ne, kako doneti odluku?

Iako rad od kuće može imati pozitivan uticaj na životnu sredinu, to je složeno pitanje. Neki ljudi bolje napreduju kroz socijalnu  interakciju i loše se osećaju kada nisu u kancelariji sa svojim kolegama.

Drugima je laknulo i u mogućnosti su sada da se bolje fokusiraju. Posao na daljinu se lako uklapa u neke kućne i porodične situacije, dok će u drugima možda biti previše ometajući da biste bilo šta uradili. Bilo da radite u kancelariji ili od kuće, imajte na umu da vaš uticaj na životnu sredinu čine stotine malih dnevnih izbora, uključujući kako podesite termostat, šta jedete za ručak, gde kupujete radnu odeću i kakav prevoz koristite za putovanje na posao.

Prevela: Una Matić

Foto: Simon Hrozian, Unsplash

Ako vam se dopao ovaj tekst, pročitajte i: