Dolina reke Jadar predstavlja jedno od najplodnijih oblasti u Srbiji. U ovom području možemo videti farme koje se obrađuju vekovima, stare šljive i idilične prizore ovaca i koza na ispaši. Proizvodi koji odavde dolaze, rezultat su višegeneracijskih porodičnih tradicija.

Dolina Jadra, nastavlja se na šumovitu Rađevinu koju nadvisuju Sokolske planine i Cer. Ovde živi preko 100 strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta životinja, poput rusog svračka i šarenog daždevnjaka. Ovim prirodnim bogatstvima i tradicionalnom načinu života preti nestanak.

Vlada Republike Srbije, odobrila je projekat eksploatacije minerala jadarita, rude litijuma, multinacionalnoj kompaniji “Rio Tinto”. Brojni stručnjaci, upozorili su da bi ovakav poduhvat doneo nepopravljivu štetu području doline Jadra i Rađevine, gde se planira otvaranje rudnika. Šteta koja uključuje trajno zagađenje zemljišta, vode i vazduha ne bi bila ograničena samo na lokalnu zajednicu, već na šire područje Srbije.

Udruženje “Nimbus” iz Loznice pokrenulo je inicijativu “DA život, NE rudnik”, kojom želi da mobiliše građane da preuzmu svoju sudbinu u svoje ruke i učestvuju u procesu donošenja odluka u vezi sa mogućim otvaranjem rudnika. Aleksandra Velimanović, polaznica Liderskog trening programa ORCA Akademije, smatra da su građani nedovoljno informisani o uticaju otvaranja rudnika na njihov kvalitet života i da ih treba ohrabriti da poveruju da mogu napraviti promene za sebe i svoje porodice.

Zbog čega se toliko instistira na otvaranju ovog rudnika?

Jadarit je mineral koji u sebi sadrži bor i izuzetno cenjeni litijum koji se koristi u različitim industrijama, a posebno je važan za izradu litijumskih baterija. Veće koncentracije ovih elemenata u jadaritu i činjenica da se u ležištu “Jadar” nalazi blizu 10 odsto istraženih resursa litijuma u svetu, čine ovo nalazište veoma cenjenim.

Zašto se smatra da će otvaranje rudnika nepovratno uništiti prirodu?

Da bi se iz jadarita izvukao litijum, ova ruda mora biti tretirana hemikalijama. Između ostalog koristi se i sumporna kiselina. Tokom razlaganja jadarita da bi se izvukao litijum, oslobodiće se i druge toksične materije iz rude, poput arsena. One će završiti na jalovištu.

Koktel toksičnih hemikalija će kišom biti spiran iz jalovišta i dospeće u obližnje potoke i reke. S obzirom da je dolina Jadra plavno područje, poplavom bi se toksične materije prenele još dalje i dospele u zemljište, čime bi trajno narušile njegov kvalitet. Poljoprivreda ne bi bila moguća u širem području okoline rudnika.

Iz potoka i reka, toksini će dospeti u Drinu, zatim u Savu, što direktno ugrožava vodosnabdevanje Beograda i drugih gradova. Iako nadležni navode da će otvaranje rudnika zaposliti preko 2.100 radnika, smatra se da će, ako se rudnik otvori, bez doma i budućnosti ostati mnogo veći broj ljudi.

Još uvek nije poznato na koji način i kojim merama se planira eliminacija ovih rizika.

Šta je postignuto u okviru inicijative „DA život, NE rudnik“?

  • Analizirani su mogući uticaji otvaranja rudnika jadarita na teritoriji Loznice i Krupnja, kao i stavovi i potrebe građana Loznice i Krupnja na istu temu. Više od 300 građana je anketirano;
  • rezultati analize su predstavljeni u posebnom dokumentu koji će biti korišćen u daljim razgovorima sa donosiocima odluka;
  • organizovan je informativni skup sa meštanima na temu rezultata analize, odnosno mogućih otvaranja rudnika jadarita i potrebe uključivanja građana u procese donošenja odluka na lokalnom nivou;
  • 45 dečjih radova je pristiglo za likovni konkurs, koji je organizovan za učenike osnovnih i srednjih škola na temu okruženja u kome žele da žive;
  • organizovane su tri ulične akcije radi informisanja građana, na kojima je distribuirano više od 1000 letaka.

 

Pogledajte i druge sjajne inicijative koje su pokrenute u okviru ORCA Akademije!