Kada zamišljamo seobu ptica, najčešće nam na pamet padnu guske koje lete na jug u jatima, formirajući oblik slova V. Seoba ptica je masovno kretanje ptica na godišnjem nivou iz područja gde se gnezde u njihova zimska boravišta. A nisu samo guske ptice selice.

Zašto se ptice sele?

Ptice migriraju kako bi se preselile iz područja sa malim ili smanjenim resursima u područja gde su oni u znatno većoj meri na raspolaganju. Dva primarna resursa za kojima ptice tragaju su hrana i mesta za gnežđenje.

Ptice koje se gnezde na severnoj hemisferi imaju tendenciju da se na sever sele u proleće kako bi iskoristile nagli rast populacije insekata, biljaka koje pupe i obilje mesta za gnežđenje. Kako se približava zima, a raspoloživost insekata i druge hrane ponestaje, ptice se ponovo kreću prema jugu. Beg od hladnoće svakako predstavlja motivacioni faktor, ali mnoge vrste, uključujući kolibrije, mogu da podnesu veoma niske temperature sve dok im je na raspolaganju odgovarajuća količina hrane.

Vrste seoba ptica

Termin seoba ili migracija opisuje periodična masovna kretanja životskih populacija. Jedan od načina na koji delimo vrste seoba je na osnovu pređenih razdaljina.

  • Ptice stanarice se ne sele. One su u mogućnosti da pronađu odgovarajuće zalihe hrane tokom cele godine.
  • Selice na kratke relacije prelaze samo kratka rastojanja, npr. od viših do nižih padina planine.
  • Selice na srednje relacije prelaze razdaljine koje mogu obuhvatati od jedne do nekoliko država.
  • Selice na velike udaljenosti obično se sele iz područja gde se gnezde na severu u zimska boravišta na jugu. Obrazac migracije može se razlikovati unutar svake kategorije, ali je najpromenljiviji kod selica koje prelaze kratka i srednja rastojanja.

Šta pokreće seobu?

Mehanizmi koji pokreću migraciono ponašanja variraju i nisu uvek u potpunosti jasni. Seobu može pokrenuti kombinacija promena dužine dana, nižih temperatura, promena u zalihama hrane i genetske predispozicije. Vekovima su ljudi koji su držali ptice u kavezima primetili da migratorne vrste prolaze kroz period nemira svakog proleća i jeseni, neprekidno lepršajući prema jednoj strani kaveza. To je još jedan razlog zašto je teško posmatrati ptice u kavezu.

Kako se ptice snalaze?

Ptice selice mogu preći hiljade kilometara putujući tokom godine, često putujući istom putanjom iz godine u godinu sa malim odstupanjima. Ptice do godinu dana starosti često se prvi put sele same. Nekako mogu da pronađu svoj zimski dom, iako ga nikada ranije nisu videle, kao i da se sledećeg proleća vrate tamo gde su rođene.

Tajne njihovih neverovatnih navigacionih veština nisu u potpunosti jasne, delimično i zbog toga što ptice kombinuju nekoliko različitih čula prilikom snalaženja. Ptice koriste sunce, zvezde i magnetno polje Zemlje kao kompas. Informacije dobijaju i od položaja zalazećeg sunca i uz pomoć orijentira tokom dana. Postoje čak i dokazi da čulo mirisa ovde igra ulogu, barem za golubove koji se vraćaju kući.

Neke vrste, posebno plovuše i ždralovi, slede preferirane putanje tokom svojih godišnjih seoba. Ovi putevi su često povezani sa važnim zaustavnim lokacijama gde nalaze zalihe hrane presudne za opstanak. Manje ptice imaju tendenciju da migriraju u širem luku. Nedavna istraživanja koja koriste podatke eBird-a otkrivaju da se mnoge male ptice kreću različitim putevima u proleće i jesen, kako bi iskoristile sezonske obrasce kad je reč o vremenu i hrani.

Opasnosti koje sa sobom nosi seoba ptica

Selidba je opasan i naporan poduhvat. Ova vrsta napora predstavlja test fizičke i mentalne sposobnosti za ptice. Fizički stres prilikom putovanja, nedostatak adekvatnih zaliha hrane tokom puta, loše vreme i povećana izloženost predatorima, sve su to opasnosti do kojih dolazi prilikom seoba.

Poslednjih godina ptice selice koje prelaze na velike udaljenosti suočavaju se sa sve većom pretnjom od telekomunikacionih tornjeva i sudara sa visokim zgradama. Mnoge vrste ptica privlače svetla visokih zgrada, a milioni ptica u sudaru sa zgradama stradaju svake godine.

Kako da zaštitimo ptice selice?

  1. Ne koristite pesticide u svojim baštama – čak i oni pesticidi koji nisu direktno toksični za ptice, zagađuju vodotokove i smanjuju brojnost insekata koje su pticama hrana
  2. Zaštitite ptice od udara u prozore ako živite u visokim zgradama. Pogledajte kako je udruženje “Ruralni centar Sova” iz Sremske Mitrovice zaštitilo sove i budite inspirisani da uradite nešto slično na svojim prozorima.
  3. Držite svoju mačku u stanu. To je korisno i za ptice i za mačku jer mačke koje ne izlaze napolje žive duže. Procenjuje se da domaće mačke ulove desetine miliona ptica godišnje, a čak i dobro uhranjene mačke love ptice.

Zaštita ptica je važna za zdravu životnu sredinu i našu budućnost. Ptice su nezamenljive na planeti jer su oprašivači biljaka od kojih mnoge koristimo kao hranu i kontrolišu brojnost štetnih insekata. Ptice su ukras naših parkova i šuma, a prolećno jutro bez njihove pesme ne bi bilo isto.

Prevela: Ana Stijelja

Ako vam je ovaj tekst bio koristan, pročitajte i: