Postoji li bolji trenutak u istoriji da se bavimo temom ilegalne trgovine divljim vrstama nego sada kada je ceo svet pogođen pandemijom bolesti COVID-19?

Zašto je ova tema aktuelna?

Svetska zdravstvena organizacija svrstala je COVID-19 među zoonotske bolesti. To znači da je bolest prešla sa životinja na ljude. Naučnici smatraju da je glavni uzrok pandemije koja je širom sveta usmrtila više od 2,5 miliona ljudi, razorila zdravstveni sistem i privredu mnogih zemalja, upravo trgovina divljim životinjama

Kako i zašto se trguje ugroženim vrstama?

Svaka četvrta vrsta sisara ili ptica je meta ilegalne trgovine. Istraživanja pokazuju da u toku samo jedne godine, biva prokrijumčareno preko 1,5 milion živih ptica, preko 2 miliona živih gmizavaca i preko 440 000 tona lekovitih biljaka. Tri su osnovna razloga potražnje za retkim biljnim i životinjskim vrstama: 

  1. Komercijalni proizvodi (hrana, lekovi, kozmetika, odeća i drugo); 
  2. Tradicionalna azijska medicina
  3. Egzotični kućni ljubimci. 

Kao i kod drugih kriminalnih aktivnosti, glavni motiv je novac. Pravilo „što je ređe, to je skuplje i željenije“ važi i ovde, pa kolekcionari za pojedine primerke izdvajaju ogromne svote novca. Zato ne čudi da su divlje životinje meta četvrte najveće ilegalne trgovinske aktivnosti na svetskom nivou. Prema podacima Interpola i Ujedinjenih nacija iz 2016. godine, ona donosi dobit i do 23 milijarde američkih dolara godišnje, što je po prihodima odmah iza trgovine narkoticima, oružjem i ljudima.

Zašto je trgovina ugroženim vrstama problem?

Ilegalna trgovina zaštićenom vrstama biljaka i životinja, druga je najveća pretnja po biološku raznolikost i opstanak vrsta, odmah nakon uništavanja staništa. Pored toga, ona takođe utiče na razvoj siromaštva, tako što ugrožava lokalno stanovništvo (npr. u Indoneziji, Vijetnamu, Kambodži) čija prehrana i lekovi direktno zavise od divljih vrsta u okruženju. 

Ilegalna trgovina zaštićenom vrstama biljaka i životinja ugrožava zdravlje ljudi tako što olakšava širenje zoonoza – bolesti koje prelaze za životinja na čoveka.

Na primer, kineska tradicionalna medicina obiluje receptima u kojima se koriste kosti i genitalije tigra, rogovi jelena i nosoroga i ljuske pangolina. Pangolin je ljuskar kojem preti istrebljenje i smatra se najprodavanijim sisarem na svetu, pogotovo u Kini gde veruju da su njegove krljušti lekovite, dok se meso smatra delikatesom. 

Životinje koje se ilegalno kupuju i prodaju, drže se u nehumanim i nehigijenskim uslovima kakve su “mokre“ pijace, koje su uobičajena slika širom azijskog kontinenta. Na ovakvim mestima, poštovanje sanitarnih standarda ne postoji, a jedna pored druge u kavezima se nalaze vrste koje u prirodi nikada ne bi došle u kontakt. Ovo olakšava prenošenje i širenje bolesti

Naučnici smatraju da je novi koronavirus najpre prešao sa slepog miša na pangolina u neprirodnim uslovima azijskih pijaca, a zatim sa pangolina na čoveka. To nam dovoljno govori o rizicima kojima smo izloženi zbog lošeg odnosa prema prirodi i životinjama.

Zaštita divljih životinja i biljaka od ilegalne trgovine 

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES), donesena je 1973. godine. Ovom konvencijom, regulišu se promet i trgovina oko 5.950 vrsta životinja i 32.800 vrsta biljaka, kao i njihovih delova i derivata. 

Cilj ove konvencije je da se obezbedi da međunarodna trgovina primercima divljih životinja i biljaka ne ugrozi njihov opstanak. Srbija je 2001. godine potvrdila CITES konvenciju.

„Divlja“ trgovina u Srbiji

Potvrđivanjem CITES konvencije 2001. godine, Srbija je sistemom izdavanja dozvola počela da prati legalnu trgovinu, odnosno sprečava i sankcioniše ilegalnu trgovine divljim vrstama. 

Sa teritorije naše zemlje, ilegalno se najviše izvoze ptice i gmizavci. Zaštićene vrste se kroz Srbiju prenose najčešće iz Azije i Afrike preko juga Balkana kroz Srbiju u Evropsku uniju. Sa druge strane, iz zemalja EU (npr. iz Mađarske, Češke ili Nemačke) najčešće se u Srbiju ilegalno unose egzotične vrste gmizavaca i skuplji primerci ptica. 

Životinje zaplenjene na granici, one koje su ilegano unete ili su oduzete, kao i životinje koje su držane u nelegalnim uslovima – smeštaju se u ovlašćena prihvatilišta (zoo vrtovi na Paliću i u Beogradu).

Autor: Ana Stijelja

 

Ako vam je ovaj tekst bio koristan, pročitajte i:

  1. Zaustavimo buduće pandemije – promenimo odnos prema prirodi!
  2. Zašto su vlažna staništa „bubrezi planete“?
  3. Kina zabranila trgovinu divljim životinjama!