Nema sumnje da je Zemlja velikodušna planeta. Sve što je ljudima bilo potrebno za opstanak i napredak pružala je priroda: hrana, voda, lekovi, materijali za skloništa, pa čak i prirodni ciklusi kao što su godišnja doba. Naučnici su takve poklone nazvali ekosistemskim uslugama, a ove usluge su prepoznate pre nekoliko hiljada godina, možda čak i više ako se slike iz pećine Lasko prihvate kao dokaz.

Međutim, postali smo toliko odvojeni od prirodnog sveta da je vrlo lako, a često i prikladno zaboraviti da priroda ostaje tako velikodušna kao i pre, uprkos tome što malo po malo nestaje. Možda nas je napredak tehnologije i industrije površno udaljio od prirode, ali nije promenio naše poverenje u prirodni svet: većina stvari koje koristimo i svakodnevno konzumiramo ostaje proizvod interakcija u prirodi, a mnoge od tih interakcija su ugrožene.

Pored takvih fizičkih dobara, prirodni svet pruža i manje opipljive, ali podjednako važne poklone u pogledu lepote, umetnosti i duhovnosti.

Evo nekoliko primera važnosti prirode za naš život:

Sveža voda

Ne postoji supstanca koja je ljudima potrebna više od pitke vode. Bez vode možemo da preživimo samo nekoliko paklenih dana. Iako zagađenje i prekomerna upotreba prete mnogim izvorima vode za piće u svetu, priroda ima rešenje, bar kada je u pitanju zagađenje vode. Ekosistemi zdrave, pitke vode, poput slivova, močvara i šuma, prirodno čiste zagađenja i toksine iz vode. Tla, mikroorganizmi i korenje biljaka filtriraju i recikliraju daleko jeftinije od izgradnje postrojenja za filtriranje vode. Prema istraživanjima, što je više ekosistem raznolik, voda se brže i efikasnije pročišćuje.

Oprašivanje

Zamislite da pokušavate da oprašite svaki cvet jabuke u voćnjaku: to priroda čini za nas. Insekti, ptice, pa čak i neki sisari oprašuju biljke, uključujući i veliki deo poljoprivrede. Za oko 80% biljaka sveta potrebna je druga vrsta koja će ih oprašivati. U poljoprivredi, oprašivači su potrebni za sve, od paradajza do kakaa, badema, heljde, te za stotine drugih useva. Globalno, procenjuje se da poljoprivredno oprašivanje vredi oko 216 milijardi dolara godišnje. Međutim, takve velike novčane procene ne uključuju oprašivanje useva namenjenih za prehranu stoke, biogoriva, ukrasno cveće ili ogromnu važnost oprašivanja divljih biljaka.

Raspršivanje semena u prirodi

Slično kao kod oprašivanja, mnoge biljke zahtevaju da druge vrste premeštaju njihovo seme iz matične biljke do novog tla za klijanje. Semena raspršuje neverovatno velik broj različitih vrsta: ptice, slepi miševi, glodari, slonovi i tapiri, pa čak i ribe, kako su naučnici nedavno otkrili. Raspršivanje semena posebno je važno za tropske šume u kojima većina biljaka zavisi od kretanja životinja

Suzbijanje štetočina

Nedavna studija otkrila je da slepi miševi godišnje uštede američkoj poljoprivredi milijarde dolara samo zato što se ponašaju prirodno: hrane se insektima, od kojih su mnogi potencijalno štetni za američke useve. Gotovo sve štetočine u poljoprivredi imaju prirodne neprijatelje. Osim slepih miševa tu spadaju i ptice, pauci, ose i muve, gljivice i virusne bolesti. Gubitak ili čak pad broja predatora koji se hrane štetočinama može da ima ogroman uticaj na poljoprivredu i ekosisteme.

Zdravlje tla

Tlo pod našim nogama važnije je nego što često priznajemo. Zdravo plodno zemljište pruža optimalan dom biljkama, učestvujući pritom u mnogim prirodnim ciklusima, od recikliranja hranljivih materija do pročišćavanja vode. Iako je tlo obnovljivo, osetljivo je na prekomerno korišćenje i propadanje zbog industrijske poljoprivrede, zagađenja i đubriva. Prirodna vegetacija i kvalitetno tlo ublažavaju preteranu eroziju koja može da ima dramatične posledice, od gubitka poljoprivrednog zemljišta do obalnih linija koje prosto nestaju u moru.

Lekovi

Priroda je naš najbolji doktor – do danas je čovečanstvu pružila mnoštvo lekova koji spasavaju život, od kinina do aspirina, morfijuma, te brojnih lekova protiv raka i HIV. Nema sumnje da važni lekovi – možda čak i oni čudotvorni, leže neiskorišćeni u svetskim ekosistemima. U stvari, istraživači procenjuju da su lekovita svojstva ispitana kod manje od 1% poznatih vrsta sveta. Međutim, ekosistemi, kao što su prašume, tresetne močvare i koralni grebeni, koji su doneli neke od najvažnijih svetskih lekova, nalaze se među najugroženijim vrstama sveta. Očuvanje ekosistema i vrsta ne samo da nam može koristiti danas, nego čak može da spase milione života u budućnosti.

Biodiverzitet i opstanak divljih životinja

Argumenti za spas divljih životinja često dolaze s estetskog gledišta. Mnogi su se zaštitnici borili za spas vrsta samo zato što im se određena vrsta dopada. To je razlog zašto popularnije životinje – tigrovi, slonovi, nosorozi, dobijaju daleko više pažnje nego manje popularne (iako jednako ugrožene) divlje životinje – na primer Crvenotrbi mukač (Bombina Bombina), kao i pojedini sisari iz reda slepih miševa.

Osim što svet čine manje usamljenim, manje dosadnim i lepim mestom , mnoge prednosti koje pruža biološka raznolikost slične su uslugama koje pruža priroda u celosti. Biodiverzitet proizvodi hranu, vlakna, proizvode od drva; čisti vodu, kontroliše poljoprivredne štetočine, oprašuje i raspršuje svetske biljke; pruža rekreaciju kao što je npr. promatranje ptica, vrtlarstvo, ronjenje ili ekoturizam.

Međutim, u raspravi o biodiverzitetu često se zanemaruje biološka brojnost. Gubitak biološke raznovrsnosti znači da vrste nisu bitne samo zbog svoje raznolikosti, nego i zbog svoje brojnosti. Iako azijski slonovi možda neće skoro da izumreti, smanjenje njihove brojnosti u šumama znači da ekosistemi gube posebne ekološke talente slonova poput širenja semena i pravljenja mikro-staništa.

Upravljanje klimatskim promenama

Priroda pomaže u regulaciji Zemljine klime. Ekosistemi poput kišnih šuma, treseta i mangrova skladište značajne količine ugljenika, dok okean hvata ogromne količine ugljenika kroz fitoplanktone. Iako je regulacija efekta staklene bašte nužna u doba klimatskih promena, nova istraživanja pokazuju da svetski ekosistemi mogu da igraju ulogu i u vremenskim prilikama. Nedavno istraživanje pokazalo je da je amazonska prašuma delovala kao sopstveni bioreaktor, stvarajući oblake i padavine pomoću mnoštva biljnih materijala u šumi.

Priroda jača privredu

U uobičajenoj napetosti između ekonomije i životne sredine kao što je na primer pitanje da li treba očistiti šumu sečom ili je sačuvati, jedna se činjenica često zanemaruje: životna sredina podupire celokupnu globalnu privredu. Bez plodnog zemljišta, čiste pitke vode, zdravih šuma i stabilne klime, svetska privreda bi se suočila s katastrofom. Ugrožavajući našu životnu sredinu ugrožavamo ekonomiju. 

Priroda = zdravlje

Najnovija istraživanja otkrila su ono što su ljubitelji prirode odavno očekivali: provođenje vremena na zelenim površinama, kao što su parkovi, koristi i mentalnom i fizičkom zdravlju. Pokazalo se da vežbanje u parku umesto u teretani donosi koristi mentalnom zdravlju. Dokazano je da hodanje 20 minuta zelenim površinama pomaže deci s ADHD da poboljšaju svoju koncentraciju, osiguravajući jednako dobre ili čak bolje rezultate od lekova. Ljudi koji žive u prirodnom okruženju imaju bolje zdravstveno stanje, čak i kad su istraživanja uzela u obzir ekonomske razlike.

Priroda ima važnu ulogu u umetnosti

Zamislite poeziju bez cveća, sliku bez pejzaža ili film bez predela. Zamislite da Šekspir nije imao ružu s kojom bi uporedio Juliju ili da Vilijem Blejk nije imao tigra koji bi svetleo u noći. Zamislite da su Van Gogu nedostajale vrane koje bi slikao ili Direru nosorog. Šta bi bila Knjiga o džungli bez Balua ili Vetar u vrbama bez gospodina Jazavca? Zamislite Moju Antoniju bez crvene trave američke prerije ili Orkanske visove bez tmurnih močvara. Kako bi filmski serijal Gospodar prstenova izgledao bez zapanjujućih planinskih lanaca Novog Zelanda ili Lorens od Arabije bez pustinje Severne Afrike? Nema sumnje da je prirodni svet globalnoj umetnosti pružio neke od svojih najvećih ostvarenja. Kada priroda pati, pati i umetnost.

Priroda i religija

Iako se deo usluga koje nam nam priroda pruža može izmeriti, veći deo je jednostavno nemerljiv. Ekonomski proračuni su korisni, ali kao i s većinom stvari koje se događaju u svetu, ekonomija jednostavno nije u mogućnosti da prikaže stvarnu vrednost. Što se tiče važnosti prirode, nauka je vredno merilo, ali ni ona ne može izmeriti šta priroda znači – praktično i estetski – za svakog pojedinca.

Verovatno najmanje merljiv dar prirode jeste njeza usađena veza s ljudskom duhovnošću. U većini svetskih religija, prirodni svet se s pravom poštuje. U hrišćanstvu, zemaljski raj nalazio se u vrtu, a Bog je Noi, prvom “čuvaru prirode” na svetu naredio da spase svaku vrstu. Budisti veruju da je svaki život, od najmanje muve do plavog kita, svet i dostojan saosećajnosti.

Hinduisti veruju da je svaki deo prirodnog sveta prožet božanstvom.  Nije nužno da budemo religiozni da bismo mogli da shvatimo važnost prirode za ljudski duh: treba samo da provedemo neko vreme sami u senovitoj šumi, sedeći na zaboravljenoj plaži, dodirujući žabe ili gledajući kako se mesečina oslikava iza siluete planine.

Izvor: Mongabay
Prevela: Marija Filipović