Prema podacima Ujedinjenih nacija, 2.2 milijarde ljudi živi bez pristupa bezbednoj pijaćoj vodi. Danas, na Svetski dan voda, podsećamo se na značaj preostalih zaliha slatke vode na planeti kojih je sve manje. Poslednji je čas da shvatimo da pijaća voda nije neiscrpan resurs i da je potrebno da se prema njoj odnosimo odgovorno.

Šta je problem?

Voda i meteorološke prilike, osetljiva ravnoteža između isparavanja i padavina, prvi su znaci na osnovu kojih primećujemo klimatske promene. 

Klimatske promene remete vremenske obrasce, što dovodi do ekstremnih vremenskih pojava i nepredvidive dostupnosti vode. Tokom poslednjih 25 godina, poplave, suše i druge vremenske nepogode izazvale su više od 90% velikih vremenskih katastrofa. Očekuje se da će sa klimatskim promenama doći do povećanja njihove jačine i učestalosti.

Povećanje temperature može dovesti do pojave smrtonosnih patogena u izvorima slatke vode i do toga da voda postane opasna po život ljudi ako je piju. Klimatske promene pogoršavaju problem nestašice vode, što može dovesti do pojačane kompeticije za vodu, čak i sukoba.

Klimatske promene dakle, dodatno pogoršavaju globalni nedostatak vode, doprinose zagađenju vode i utiču na količinu i kvalitet vode koja nam je potrebna kako bismo preživeli.

Zašto je ovo važno?

Samo 3% od ukupne količine vode na planeti čini slatka voda, od čega je dve trećine zarobljeno u glečerima i polarnom ledu. Prema trenutnim klimatskim predviđanjima, očuvanje zaliha vode koje imamo, a koje su nam potrebne da podmirimo potrebe globalnog stanovništva, biće veliki izazov, s obzirom na to da se procenjuje da će broj stanovnika na Zemlji dostići deset milijardi do 2050. godine.

Ulog je veliki. Svetski ekonomski forum označio je krizu vode kao prvu na listi u svojoj proceni globalnih rizika iz 2015 godine. Ova kriza ima potencijal za veliki negativni uticaj na ekonomiju i društvo u čitavim zemljama i sektorima. Živeti sa klimatskim promenama značiće suočavanje sa uticajima na vodu, bilo da je u pitanju premalo ili previše vode i preduzimanje neophodnih koraka za smanjenje  ugroženosti zajednica i ekonomije.

Bezbednost vode

Efekti klimatskih promena imaće direktan uticaj na bezbednost vode. Međuvladin panel o klimatskim promenama (IPCC) – telo formirano na zahtev Ujedinjenih nacija, upozorio je globalnu zajednicu na veliku ugroženost izvora slatke vode kao posledicu klimatskih promena.

Nedavno istraživanje Međunarodnog Instituta za istraživanje prehrambene politike, pokazalo je da će polovina svetske proizvodnje žitarica biti izloženi riziku zbog nestašice vode do 2050. godine ako se ništa ne promeni na globalnim nivou.

Šta možemo da učinimo?

Potrebno je izgraditi otpornost na klimatske promene prilagođavanjem. Prilagođavanje mora bolje da osposobi društva da izdrže šokove i katastrofe.

Rešenja zasnovana na prirodi, kao što su mangrove koje štite obale od oluja, jezera koja čuvaju velike zalihe vode i poplavne ravnice koje upijaju višak vode koja otiče, ključni su deo ove strategije. Ovi prirodni procesi obavljaju ulogu sličnu infrastrukturi. Ipak, oni nisu izgrađena, već „prirodna infrastruktura“ koju priroda oblikuje, uzgaja, razara ili taloži. 

Pojam „prirodna infrastruktura“ odnosi se na prirodne karakteristike pejzaža, odnosno rešenja zasnovana na prirodi koja unapređuju, koriste, obnavljaju ili oponašaju prirodne ekološke procese. Rad sa prirodnom infrastrukturom može poboljašati učinak i finansijsku korist od infrastrukture izgrađene ljudskom rukom. Donosioci odluka i urbanisti mogu koristiti prirodnu infrastrukturu kako bi umanjili uticaje ekstremnih vremenskih prilika kao što su suše i poplave, istovremeno pružajući druge koristi za ljude i životnu sredinu.

Prevela: Ivana Voštić

 

Ako vam je ovaj tekst bio koristan pročitajte i:

  1. Kako nastaje efekat staklene bašte?
  2. Evo šta svi možemo da uradimo da bi zemljište bilo zdravo!
  3. Tižuka: najveću svetsku urbanu šumu stvorili su ljudi!