Obnavljanje i zaštita prirode jedna je od najvažnijih strategija u borbi protiv klimatskih promena, ali ne samo iz očiglednog razloga uklanjanja ugljen dioksida iz vazduha. 

Šume, močvarna područja i drugi ekosistemi deluju kao zaštitni slojevi protiv ekstremnih vremenskih prilika, štiteći kuće, useve, zalihe vode i ključnu infrastrukturu. Evo i kako:

1. Suša

Kako bi obezbedili snabdevanje vodom, ljudi su tradicionalno koristili “sivu infrastrukturu” poput cevovoda, brana i veštačkih rezervoara. Međutim, „zelena infrastruktura“ koristi prirodne ili poluprirodne sisteme kako bi pružila slične rezultate sa pozitivnim dugoročnim posledicama po životnu sredinu.

Na primer, prirodne vodene površine poput potoka i jezera deluju kao sunđeri, povlačeći vodu kroz zemlju i dopunjavajući zalihe podzemne vode. Kada su zdravi, ovi ekosistemi skupljaju vodu tokom jakih kiša i skladište je u periodima suše. Slično tome, zdrave šume pune zalihe podzemne vode upijajući vodu kroz svoje korene, pritom filtrirajući pijaću vodu za milione ljudi širom sveta.

2. Šumski požari 

Prvo Amazon, zatim Kalifornija, pa Australija – šumski požari su bili katastrofalni 2019. godine.  Naši preventivni napori da smanjimo širenje šumskih požara često uključuju uklanjanje šuma radi stvaranja protivpožarne zaštite (ili „prekida goriva“), pojasa zemlje lišene flore.

Međutim, postoji nova protivpožarna strategija koja uključuje više, a ne manje, prirode. Ovo otkriće nastalo je nakon velikog šumskog požara u Španiji 2012. godine. Tada su stabla mediteranskog čempresa, zadržavaju visok nivo vode, bila u stanju da se odupru požaru. Sada su u toku planovi za sadnju drveća kao „prirodne protivpožarne zaštite“ širom mediteranske regije.

3. Toplotni talasi

Gradovi su znatno topliji od okolne ruralne sredine. Ovaj „efekat urbanog ostrva toplote“ ima mnogo uzroka, uključujući sklonost betona i asfalta da apsorbuju toplotu. Paradoksalno je da naši klima uređaji proizvode zapanjujuće količine emisije ugljen dioksida koji zagreva atmosferu. Naše kuće ostaju hladne, ali ne i planeta.

Urbane zelene površine su pravo rešenje za naše gradove! Drveće hladi okolni vazduh puštajući vodu kroz svoje listove, slično kao što se ljudi hlade znojenjem. Zamislite snagu hlađenja deset klima uređaja – to je ono što jedno zdravo drvo pruža po sunčanom danu samo od isparavanja. Na to dodajte činjenicu da hlad koji stvara drveće, prema rezultatima jedne američke studije, može da smanji troškove klimatizacije kuća za 20 do 30 procenata.

4. Poplave obalnog pojasa

Do 2050. godine nivo mora bi mogao da bude toliko visok da će se 300 miliona ljudi iz priobalnih zajednica suočavati sa ozbiljnim poplavama najmanje jednom godišnje. Pojedini obalni ekosistemi mogu rešiti ovaj problem tako što će delovati kao “morski zidovi” (brane) koji se bore protiv dve primarne pretnje rastućih mora: obalnim poplavama i dezintegracijom obale.

Na primer, mangrove i koralni grebeni izazivaju “lomljenje” talasa pre nego što oni stignu do obale, smanjujući im i silu i visinu, kao i verovatnoću prodora mora na kopno. Studija koja je obuhvatila 52 lokacije otkrila je da su prirodna staništa 2 do 5 puta isplativija od veštački napravljenih struktura kada je u pitanju smanjenje visine talasa.

5. Klizišta i erozija 

Promenljivi vremenski obrasci koji su usko povezani sa klimatskim promenama već uveliko pogoršavaju stanje klizišta u mnogim delovima sveta. U pojedinim delovima kanadskog ostrva Banks klizišta su se povećala za neverovatnih 6000% u poslednjih nekoliko decenija, uglavnom zbog otapanja permafrosta (zona večitog snega i leda) izazvanog nizom toplih leta.

Sva klizišta su uzrokovana rastresitim zemljištem. Postoje dva načina da sprečimo njihovu pojavu: povećanjem “vezujućeg kapaciteta” tla i smanjivanjem erozije tla izazvane površinskim oticanjem vode. Vegetacija deluje na oba načina upijanjem vode i učvršćivanjem tla. Zbog toga je sadnja drveća najbolji način borbe protiv klizišta i erozije.

Prevela: Draga Nešković

 

Ako vam je ovaj tekst bio koristan, pročitajte i:

  1. Klimatske promene: 6 stvari koje možete uraditi
  2. 4 namirnice na koje će uticati klimatske promene
  3. Kako svako od nas može doprineti energetskoj efikasnosti?