Kako izgleda krivičnopravna zaštita životinja u Srbiji?

Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama (ORCA) je u periodu od 2006. do 2018. godine stručno obradila i analizirala 6500 slučajeva zlostavljanja i ubijanja životinja. Utvrđeno je da je najčešće prisutno fizičko zlostavljanje životinja (52%), zanemarivanje (32%), psihičko zlostavljanje (13%), hordašenje (2%) i seksualno zlostavljanje (1%).

Obrađeni predmeti koje našoj organizaciji podnose građani pokazali su i da su zlostavljači životinja najčešće muškarci u odraslom ili adolescentskom dobu. Jedini oblik zlostavljanja životinja koji sprovode žene je hordašenje. Procenat maloletnih zlostavljača je visok, ali je zabrinjavajuće to što se ovom problemu ne pristupa ozbiljno, već se pripisuje “dečjoj igri”.

Na osnovu prijava podnetih ORCA, najčešće žrtve zlostavljanja su kućni ljubimci čije su vlasnice žene ili napuštene životinje o kojima žene brinu. Čak 87% slučajeva prijavile su upravo ženske osobe.

Ko ubija i zlostavlja životinja u Srbiji – zvanični podaci

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku,  od 2006. do 2017. godine, zbog krivičnog dela ubijanje i zlostavljanje životinja prijavljeno je ukupno 1788 punoletnih lica. Od tog broja javno tužilaštvo je podnelo optužni predlog protiv 350 lica, a sud je krivim oglasio ukupno 246 lica – od toga 239 muškarca i 7 žena.

Polovina izrečenih sankcija jesu uslovne osude (50%), nakon toga slede novčane kazne (35%), odnosno kazna zatvora (9%, odnosno 22 zatvorskih sankcija), odnosno sudska opomene (4%). Novčane kazne se dominantno kreću u rasponu između 10.000 i 100.000 dinara.

Кada su u pitanju maloletni učinioci krivičnog dela ubijanje i zlostavljanje životinja zapaža se povećanje broja vaspitnih mera koje izriču sudovi. Iako je ovo krivično delo deo krivičnog zakonodavstva od 2006. godine, prva vaspitna mera pojačanog nadzora od strane organa starateljstva izrečena je tek 2011. godine četrnaestogodišnjem dečaku.

Kada uporedimo zvanične podatke sa podacima organizacije ORCA, dolazimo do zaključka da je kaznena politika u domenu krivičnog dela ubijanje i zlostavljanje životinja prilično blaga. Ovo krivično delo  prati i velika “tamna brojka” – veliki broj krivičnih dela i izvršilaca ostane neotkriven, tj. neevidentiran. Da bi životinje u Srbiji bile zaštićene, neophodne su stalne izmene i dopune Krivičnog zakonika u oblasti dobrobiti životinja, kao i formiranje Koordinacionog tima za sprovođenje propisa iz oblasti dobrobiti životinja, koji bi efikasno sprovodio propise u oblasti dobrobiti životinja.