Postoji pregršt razloga zašto drveće poboljšava kvalitet života u gradovima.  Ipak, već niz godina je broj krošnji u padu u gradskim sredinama. Veliko zrelo drveće koje dođe do kraja svog životnog veka često se zameni sa manjim vrstama, a nekada potpuno nestane površina na kojoj je drvo raslo. Ovo presađeno drveće ima poteškoće da se razvije i dostigne zrelost zbog popločanog okruženja u kojem se nalazi.

Predstavićemo osam glavnih razloga zbog kojih nam je potrebno drveće u gradskim sredinama ukratko ćemo se dotaći sistema koji su dostupni dizajnerima i projektantima kako bi osigurali da drveće koje danas sadimo ima što bolju mogućnost napretka. Pejzažne i gradske arhitekte, graditelji i lokalne vlasti – ovo je za vas!

Istraživanja koja su obavljena tokom proteklih godina su potvrdila ogromnu vrednost i korist koju zrelo drveće pruža gradovima. Organizacije kao što su American Forests i Trees Forever aktivno vode kampanje koje podržavaju sadnju drveća u gradskim sredinama. Što je drvo zrelije, to je veći njegov doprinos – tako da je važno da se drveće sadi sa ciljem da dostigne tu zrelost. U nastavku se nalazi nekoliko činjenica koje će pomoći da se potvrdi značaj drveća u gradovima i zašto profesionalci moraju uspostaviti odgovarajuće sisteme za uspešan rast.

Vizualna privlačnost

Malo šta može da se poredi sa estetskim uticajem koje drveće pruža gradskom okruženju. Ono nudi veliku vizuelnu čar bilo kom prostoru i može znatno poboljšati izgled ulica.

Kvalitet vazduha

Na svako povećanje broja krošnji od 10% u gradovima, prizemni ozon se smanjuje za 3-7%. Takođe je dokazano da drveće uklanja ugljen-dioksid iz vazduha tako što ga apsorbuje i skladišti kao celulozu u svojim stablima,  granama i lišću (proces zvan izolovanje ugljen dioksida iz atmosfere). Sadnja drveća ostaje jedan od najisplatljivijih načina uklanjanja ugljen-dioksida iz atmosfere. Jedno zrelo drvo može apsorbovati 21.6 kg ugljen-dioksida godišnje i otpustiti dovoljno kiseonika za dva čoveka – ovo su brojevi na koje treba obratiti pažnju. Istraživanje je takođe pokazalo da je 60% manje čestica iz izduvnih gasova u ulicama sa drvoredima.

Zdravlje

Takođe je dokazano da drveće ima pozitivan uticaj na lečenje raka kože, astme, hipertenzije i drugih bolesti povezanih sa stresom tako što filtrira zagađen vazduh, smanjuje stvaranje smoga, nudi hlad kao zaštitu od sunčevog zračenja i pruža atraktivno i smirujuće okruženje za rekreaciju. Sumpor dioksid, azotni oksidi i čestice, ugljen monoksid, kadmijum, nikl i olovo su zagađivači protiv kojih se drveće konstantno bori kako bi ih otklonilo iz vazduha. Drveće takođe formira barijeru koja apsorbuje zvuk i time pomaže smanjenju neželjene gradske buke. Raznolikost drveća u pružanju prirodnog staništa pticama, vevericama i drugim životinjskim vrstama je od neprocenjive važnosti.

Kontrolisanje poplava

Za svakih 5% gradske površine pokrivene drvećem, oticanje kišnice je smanjeno za 2%. Drveće sprečava da oticanje donese do opasne hemikalije sakupljene sa puteva i trotoara do vodotoka.

Vrednosti nekretnina

Samostalna istraživanja su pokazala stalan porast od 5 do 15% u vrednosti imovine u ulicama sa drvoredima, što dokazuje da drveće povećava trgovinsku i stambenu vrednost nekretnina.

Manja stopa kriminala

Istraživači su otkrili smanjenje nasilnog i sitnog kriminala, uključujući nasilje u porodici pomoću terapeutskog, smirujućeg efekta sadnje zrelog drveća.

Efekat hlađenja

Drveće smanjuje temperature pomoću hlada i isparavanja vode. To pomaže smanjenju računa za klimu i smanjenju energetske potrošnje. Istraživanja su čak dokazala da jedno zrelo drvo može rashladiti podjednako kao deset sobnih klima uređaja. To postaje efektivan alat za smanjenje urbanih ostrva toplote. Drveće takođe može uštedeti 10% lokalne potrošnje energije ublažavanjem lokalne klime.

Smanjenje brzine vetra

Zgrade povećavaju brzinu vetra jer ga primoravaju da putuje oko njih. Drveće znatno smanjuje njegovu brzinu do udaljenosti od 10 puta njihove visine.

Pomoć rastu drveća u gradovima

Drveće u gradskim područjima se suočava sa teškim okruženjem. Popločane površine ograničavaju navodnjavanje padavina i projektni zahtevi za trotoare su potpuno drugačiji od onoga što je drvetu potrebno da bi raslo. Ipak, sadnja drveća nije tako jednostavna. Pre toga treba pažljivo odabrati mesto, a potom i sadnicu koja se uklapa u teren u koji se sadi. Takođe, ako želimo da zasadimo stablo na javnoj zelenoj površini (na primer, ispred zgrade), portrebno je da tražimo dozvolu javno-komunalnog preduzeća. Nakon podnošenja zahteva, inženjeri pejzažne arhitekture i šumarstva zaposleni u JKP ” će proceniti da li postoje uslovi za sadnju drveća.

Međutim, važno je razumeti da većina zasađenog drveća u urbanim sredinama ne dostigne zrelost, i stoga ne pruži mnoštvo benefita koje bi moglo. Sa svim tim benefitima na umu, moramo se pobrinuti da nove sadnje drveća u urabnim sredinama dobiju ono što im je potrebno.

Prevela: Milica Reljić