U godinama koje dolaze očekuju se sve učestalije izuzetno vruće godine širom sveta. To znači da uzastopni dani sa ekstremnim temperaturama neće biti retkost.

U normalnim uslovima, farmske životinje održavaju temperaturu svog tela na relativno konstantnom nivou, koristeći strategiju koja balansira stvaranje toplote sa gubitkom toplote (npr. drhtavica će proizvesti toplotu, dok zadihanost pomaže životinji da se rashladi). Razmena toplote se najbolje postiže u tzv. termoneutralnoj zoni – raspon temperature u kojoj je stopa stvaranja temperature uz gubitak u ravnoteži. Različite životinje imaju različitu termoneutralnu zonu (približne brojke):

  • Goveda: 16 – 27 ° C
  • Kokoške: 10 – 20 ° C
  • Mlečna grla: 5 – 20 ° C
  • Koze: 10 – 20 ° C
  • Svinje: 16 – 25 ° C
  • Ovce: 21 – 31 ° C
  • Ćurke: 10 – 24 ° C

Kako da prepoznate simptome toplotnog udara kod farmskih životinja?

Tokom ekstremno visokih temperatura, životinja će se mučiti da višak toplote izgubi isparavanjem. Situacija je pogoršana ako je vlažnost visoka i ako nema povetarca. U ovim uslovima, pojaviće se simptomi toplotnog udara:

  • zadihanost
  • ubrzano disanje
  • pojačana potreba za unošenjem tečnosti
  • gubitak apetita
  • letargija

Pojedine životinje su mnogo osetljivije i podložnije toplotnom stresu, uključujući mlade, bolesne, životinje u odmakloj trudnoći, životinje sa tamnim krznom i životinje sa prekomernom težinom.

Kako da sprečite toplotni udar kod farmskih životinja?

Toplotni udar se može sprečiti, time što bi se obezbedilo životinjama mnogo hlada i sveže, hladne vode. Životinje smeštene u zatvorenom prostoru bi trebalo da imaju dobro provetren prostor sa ventilacijom i mnogo prostora gde bi mogle da leže. Prevoz životinja bi morao da se izbegava tokom ekstremnih vrućina i da se planira tokom svežijeg dela dana.

Za mlečna grla je bitno da im se štale drže što otvorenije kako bi se omogućilo da vazduh cirkuliše kroz nju. Ventilatori mogu da naprave veliku promenu u temperaturi. Sistemi za prskanje koji periodično prskaju i osveživač prostora su takođe korisni. Živina je takođe sklona toplotnom stresu. Smrtnost tokom ekstremnih vrućina može da bude velika, a uz to i stope nošenja jaja kao i izvođenje pilića mogu da opadnu.

Konji mogu da imaju poteškoće da regulišu tempertaturu svog tela, kada temperatura prelazi 33 stepena. A ako je i vlažnost vazduha visoka, temperatura ne sme da prelazi 33 stepena. Preduzimanje proaktivnih mera za sprečavanje toplotnog stresa će ići u korist životinja tokom perioda ekstremnih vrućina. Zato smo pripremili još sedam saveta za pomoć farmskim životinjama tokom leta.

Preveo: Lazar Jovanović

Ako vam je ovaj tekst koristan, pročitajte i:

  1. Kako da pomognemo napuštenim životinjama tokom leta?
  2. Kako da pomognemo mačkama da prežive vrućinu
  3. Kako se divlje životinje bore protiv vrućine

Povežimo se i na društvenim mrežama: