Koji prirodni mehanizmi svake godine proizvode prelepe boje lišća?

Albert Kami je jednom rekao: “Jesen je drugo proleće kada je svaki list cvet.” Lako je složiti se sa takvim mišljenjem ako ste ikada išli u jesenju, impresivnu  šetnju ili vožnju, ali koja je nauka iza tih jesenjih boja koje oduzimaju dah?

Postoji nekoliko razloga zbog kojih lišće menja boju u jesen, ali najznačajniji faktori koji doprinose tome su kraći dan i duža noć. Ti faktori utiču na hemijski proces unutar svakog lista.

Sve se svodi na biološke pigmente (takođe poznate i kao „biohromi“), koji su molekularne supstance, koje se u živim bićima manifestuju kao specifične boje, upijajući ili reflektujući talasne dužine svetlosti.

Možda već znate ponešto o hlorofilu — to je zeleni pigment koji biljke proizvode tokom procesa fotosinteze. Neki od ostalih pigmenata koji se nalaze u biljkama su karotenoidi, koji su odgovorni za narandžaste, i antocijani, koji daju crvene i ljubičaste listove. Dok su hlorofil i karotenoidi prisutni tokom cele vegetacije, većina antocijanina proizvodi se isključivo krajem leta i početkom jeseni.

Kako dani postaju kraći, a noći sve duže, količina svetlosti potrebna za fotosintezu opada, a proizvodnja hlorofila postepeno prestaje. Bez stvaranja novog hlorofila, karakteristična zelena boja lišća počinje da se raspada i nestaje. Ovaj mehanizam u suštini “razotkriva” boje karotenoida i antocijanina koji su vrebali ispod.

Iako je smanjivanje sati sunčeve svetlosti najznačajniji faktor koji utiče na promenu boje lišća, temperatura i vlažnost takođe mogu igrati ulogu u intenzitetu ovih sezonskih prikaza. Na primer, topli, sunčani dani u kombinaciji sa hladnim, blagim noćima posebno su moćan recept za raskoš.

Tokom ovih dana u listu se stvara puno šećera, ali hladne noći i postepeno zatvaranje žila koje ulaze u list sprečavaju odliv tih šećera.  Ovi uslovi — puno šećera i puno svetlosti — podstakne proizvodnju briljantnih antocijaninskih pigmenata koji nijansiraju crveno, ljubičasto i grimizno.

Nadmorska visina i vrsta drveta su još dva faktora koji utiču na vreme opadanja lišća. Drveće na višim planinskim uzvišenjima verovatno će promeniti boju brže od svojih dolinskih parnjaka na istoj geografskoj širini.

Prevela: Jelena Jovanović