Zagađenje plastikom je katastrofa koja se odvija pred našim očima i uprkos naporima da se plastični otpad izveze u svrhu recikliranja, nova istraživanja su pokazala da skoro jedna trećina od ukupnog otpada koji napusti Evropu, nikada ne bude reciklirana. U toku jedne godine, u moru završi 180,558 tona plastičnog (polietilenskog) otpada izvezenog iz Evrope.

Velika globalna proizvodnja plastike je dovela do velikih količina plastičnog otpada koji, većinom, završi u okeanima. Procenjuje se da se više od 150 miliona tona plastičnog otpada trenutno nalazi u okeanima gde se neće razgraditi jos stotinama, ako ne i hiljadama, godina.

Svest o plastičnoj katastrofi raste među ljudima, ali rešenja nisu tako jednostavna kao što se mogu činiti. Uzmimo recikliranje za primer. Pošto imućnije nacije nemaju sposobnost recikliranja ogromnih količina otpada koje proizvedu, većina tog otpada je transportovana u Kinu zbog obrade. Međutim, Kina je 2018. godine zatvorila svoja vrata za inostrani otpad, ostavljajući svet u neprilici zbog koje su morali da smisle šta da rade s tolikim plastičnim otpadom. Jedno rešenje je bilo da se taj otpad pošalje u zemlje jugoistočne Azije.

Imajući ovo u vidu, istraživači sa nacionalnog univerziteta Irske (NUI) ”Galway” i istraživači sa univerziteta grada Limerika, odlučili su da prate šta se događa sa izvezenim otpadom za reciklažu. Izračunali su zapreminu plastičnog otpada koji odlazi u okeane. NUI “Galway” objašnjava da, iako Evropske zemlje imaju naprednu infrastrukturu za upravljanje otpadom, 46% evropskog plastičnog otpada svjedno biva transportovano van zemlje porekla.

“Veliki deo plastike se transportuje hiljadama kilometara do drugih zemalja koje su većinom locirane u jugoistočnoj Aziji i imaju loše upravljanje otpadom. Jednom kada plastika stigne u ove zemlje, veći deo biva izbačen iz toka recikliranja. Taj odbijeni otpad se zatim šalje u preopterećene lokalne upravljačke sisteme za otpad za koje je dokazano da značajno doprinose nagomilavanju smeća u okeanima.”, kažu istraživači.

Istraživački tim je upotrebio detaljne podatke iz raznih izvora, da bi procenio sudbinu cele količine polietilena (plastike) koja se izvozi iz Evrope u svrhu recikliranja, računajući na sve opcije: uspešne promene u reciklirane smole, završetak na deponiji, spaljivanje ili nakupljanje u vidu okeanskih krhotina.

Doktor Dejvid Stajls, predavač na univerzitetu grada Limerika i koautor, objašnjava: “S obzirom da se tako veliki deo otpada koji je bio predodređen za reciklažu, izvozi i imajući u vidu da se poreklo otpada koji stiže nizvodno teško može pratiti, ova studija ukazuje na to da “prave” stope recikliranja mogu značajno odstupati od stopa recikliranja koje su prijavljene od strane opština i zemalja odakle otpad ustvari potiče. Zapravo, naša studija je pokazala da oko 31% plastike, čiji je izvoz izvršen, nikada nije ni bilo reciklirano.”  Za 2017. godinu su procenili da je u okeanima završilo oko 180,558 tona plastičnog otpada koji potiče iz Evrope.

Studija beleži da je jedan od mnogih očiglednih razloga zašto je bitno da se sve ovo zna, taj da se stope recikliranja često računaju na osnovu količine plastike koja je poslata izvozom za reciklažu, bez obzira na završnu sudbinu otpada. Što nas dovodi do sledećeg – one lepe cifre recikliranja kojima se neke evropske zemlje hvale? Netačne su.

Profesor Pijet Lens sa NUI “Galway” kaže: “Da bismo se uspešno kretali ka cirkularnoj ekonomiji, Evropske opštine i kompanije koje upravljaju otpadom moraju snositi odgovornost za finalnu sudbinu nerecikliranog otpada.”

Ako planiramo da popravimo katastrofu plastičnog otpada, koja predstavlja glavnu pretnju okeanskim ekosistemima i lancima ishrane, svi ostali moraju snositi odgovornost takođe – počevši od kompanija fosilnih goriva koje ubacuju plastiku u sistem, korporacija koje ne žele da se odreknu njihovih jeftinih pakovanja, pa sve do nas – običnih građana koji imamo odgovornost pravilnog olaganja otpada.

Kao potrošač, postoji samo jedan siguran način da osigurate da vaš plastični otpad neće završiti u okeanima – nemojte uopšte kupovati plastiku.

Prevela: Nikolina Milosavljević