Tokom proleća i leta, traje sezona krpelja. Krpelji su spoljašnji paraziti životinja i hrane se njihovom krvlju. Ove paukolike životinjice borave na vrhovima vlati trave i prolaskom životinje – domaćina, oni se mogu zakačiti kukicama na svojim nogama za telo domaćina. Krpelji nisu samo neprijatnost za pse i ljude, već prenose uzročnike bolesti koje ponekad mogu uzrokovati teška oboljenja, pa čak i smrt pasa. Psi su posebno ugroženi, dok mačke ređe oboljevaju od bolesti izazvanih ujedom krpelja.

Važno je da znate kako da zaštitite svog psa od krpelja kao i da znate šta da uradite ako na svom psu ipak pronađete zakačenog krpelja.

Toplo vreme pogoduje krpeljima

Ispresecani šumarci, gradske šume i parkovi odlična su staništa krpelja. S obzirom da u njima ima malo ili nimalo predatora, populacija sitnih životinja poput miševa i drugih glodara može porasti, a sa njom raste i populacija krpelja. Takođe, broj glodara raste i sa porastom globalne temperature poslednjih godina, što je takođe razlog porasta brojnosti krpelja. Kod nas, sezona krpelja uglavnom traje od marta do oktobra, ali može početi i ranije ukoliko je vreme toplo. 

Krpelji žive svuda oko nas – na livadama, pored reka, u parkovima i šumama, kao i na površinama zaraslim u visoku travu i šiblje gde psi obožavaju da se zavlače. Kada ljudi grade domove u blizini ovakvih šumaraka ili puštaju ljubimce da prolaze kroz neuređene javne površine sa visokom travom ili preko tek pokošenih livada, povećavaju se šanse da krpelj ujede njihove ljubimce ili njih.

Bolesti izazvane krpeljima

Krpelji su prenosioci više oboljenja pasa koja mogu imati teške simptome, pa čak i uzrokovati smrt. Tri oboljenja koja se kod nas najčešće javljaju su lajmska bolest, babezioza i anaplazmoza. 

  1. Lajmska bolest (borelioza). Ovo je kod nas najpoznatija bolest koju prenose krpelji i njom se mogu zaraziti i psi i ljudi. Uzročnik je bakterija, a simptomi su crvenilo ili osip oko mesta ujeda, povišena temperatura tela, malaksalost, bolovi u zglobovima. Lečenje je uspešno ukoliko se počne na vreme, a ukoliko se pas ne leči mogu nastati komplikacije sa čak fatalnim ishodom.
  2. Babezioza (piroplazmoza ili krpeljska groznica) je kod nas često oboljenje pasa koje prenose krpelji. Uzročnik je protozoa koja napada crvene krvne ćelije sisara izazivajući anemiju. Babeziozu kod pasa karakterišu nalazi poput abnormalno tamnog urina, groznice, slabosti, blede sluzokože, potištenosti, otečenih limfnih čvorova i povećane slezine. Ako se ne leči, pas može uginuti.
  3. Anaplazmoza je bakterijsko oboljenje koje prenose krpelji. Ono napada krvne pločice i izaziva bolove u zglobovima, letargiju, visoku temperaturu, krvarenje iz nosa, modrice na telu, a ređe povraćanje, dijareju i napade slične epilepsiji. I kod ove bolesti, lečenje je uspešno ako se počne na vreme.

Važno je da znate da nije svaki krpelj zaražen uzročnicima ovih oboljenja i da neki ujedi krpelja mogu proći bez posledica. Međutim, ukoliko nakon 7-14 dana od ujeda krpelja primetite bilo koji od navedenih simptoma, odmah se javite vašem veterinaru.

Kako zaštititi psa od bolesti izazvanih krpeljima? 

Prevencija dok traje sezona krpelja je najvažnija! Postoji više načina na koje možete smanjiti mogućnost da vašeg psa ugrize krpelj:

Svakodnevno pregledajte kožu svog psa dok traje sezona krpelja, naročito po povratku iz šetnje. Obavezno to uradite ako ste videli da je pas prolazio kroz visoku travu ili žbunje. Krpelji su veličine glave igle, pa ih je nažalost najlakše uočiti kada su se nakon ujeda već napunili krvlju, jer tada veoma povećaju svoje dimenzije. Da biste lakše pregledali dlaku i kožu psa, koristite češalj, a ako se krpelj još uvek nije zakačio, lako ćete ga ukloniti. Posebnu pažnju pri pregledu obratite na uši, lice, vrat psa, unutrašnjost butina i predeo oko prstiju na šapama, jer se na tim mestima krpelji često kače.

Košenje trave i držanje niske vegetacije u dvorištu takođe može pomoći, jer se krpelji penju visoko na vlati trave kako bi poboljšali šanse da se prikače za životinju. Međutim, vodite računa da često košenje sprečava rast biljaka koje su važne za pčele i druge insekte jer su im dragoceni izvor hrane u martu i aprilu. Zbog toga je važno naći ravnotežu i dozvoliti travi da raste bar u jednom delu dvorišta 8-10 cm kako bi bila od koristi insektima.

Preparati protiv krpelja (sprejevi, praškovi, tečnosti i ogrlice) se mogu koristiti za borbu protiv krpelja. Svi oni imaju neke prednosti i neke nedostatke, pa je važno da se informišete o njihovom dejstvu i da se posavetujete sa  vašim veterinarom o tome koji preparati najviše odgovaraju vašem psu.

Redovno temeljno perite i menjajte prostirku svog psa. Ovo važi naročito za pse koji dosta vremena provode u dvorištu i u spoljnoj kućici za pse. Na taj način, uništiće se jaja i poremetiti životni ciklus krpelja.

Šta ako se krpelj ipak zakači za psa? Kako ukloniti krpelja?

Ako i pored mera prevencije ipak nađete krpelja na svom psu, najbolje je da se obratite veterinaru. Ukoliko to nije moguće, možete i sami ukloniti krpelja. 

NEMOJTE: polivati krpelja benzinom, uljem ili bilo kakvom drugom tečnošću. Na taj način nećete skinuti krpelja, a možete izazvati da on povrati stomačni sadržaj (uključući i uzročnika bolesti) i tako zarazi psa. Nemojte pokušavati da mu prinosite šibicu u nadi da će ga dim oterati jer se ni to neće desiti, a možete povrediti psa i izazvati opekotine.

Krpelj se uklanja mehaničkim putem, najbolje pincetom. Koraci za uklanjanje krpelja:

  • pripremite pribor: pincetu i kutijicu u koju ćete odložiti krpelja
  • pincetom uhvatite krpelja što bliže površini kože i povucite naviše laganim ali sigurnim pokretom ruke, bez uvrtanja.
  • nastavite da povlačite krpelja lagano naviše, sve dok ne uspete da ga odstranite
  • nakon što ste odstranili krpelja, očistite mesto ujeda alkoholom.
  • ako ste krpelja odložili u kutijicu, možete ga odneti na analizu kako bi se utvrdilo da li je zaražen. Posavetujte se oko ovoga sa vašim veterinarom.

Šta ukoliko glava krpelja ostane u koži psa? 

Važno je da kada povlačite krpelja naviše kako biste ga odstranili, to činite lagano. Usled naglih pokreta njegova glava se može otkinuti i ostati zakačena za kožu psa. To samo po sebi nije problem jer će organizam psa vremenom sam odstraniti zaostali deo krpelja. Međutim, rizik od zaražavanja i dalje postoji jer je sa glavom ostao i pljuvačni aparak u kome se može nalaziti uzročnik oboljenja. Najsigurnije je da psa odvedete veterinaru.

Nakon što ste odstranili krpelja, obavezno redovno proveravajte mesto uboda i ponašanje psa narednih 7-14 dana, a ukoliko primetite bilo kakve promene na koži ili u ponašanju psa (potištenost, gubitak apetita, odbijanje kretanja ili druge simptome), odmah se obratite veterinaru.

Najbolji lek protiv krpelja je prevencija. Ako redovno češljate i pregledate dlaku svoj psa dok traje sezona krpelja i stavljate im zaštitni preparat, sve su šanse da ove prolećne sezone nećete imati problema sa krpeljima.

Prevela: Jelena Jovanović

 

Ako vam je ovaj tekst bio koristan, pročitajte i:

  1. Buve i gliste: kako da ih se rešite?
  2. Zašto je sterilizacija pasa i mačaka važna?
  3. Odabir kućnog ljubimca: šta treba da znam?