Trovanje pasa na Kalemegdanu je samo još jedan u nizu slučajeva u kojem stradaju nedužne napuštene životinje i kućni ljubimci. Prema prvim zvaničnim podacima Katedre za sudsku medicinu Veterinarskog fakulteta, nakon autopsije tri preminula psa, postoji osnovana sumnja da su psi otrovani.

Utvrđeno je da su sva tri psa imala identične patološke promene koje su dovele do uginuća. Vlasnici su istakli da njihovi ljubimci nisu ranije bili bolesni, kao i da su boravili u istom podrčju. Uzorci su poslati su na Vojnomedicinsku akademiju, gde će nakon analiza biti utvrđeno koji otrov je u pitanju, kao i da li je opasan po ljude.

Najvažnije preventivne mere kojih treba da se pridržavaju svi vlasnici pasa su obavezno šetanje na povocu i nadgledanje ljubimca tokom svakog izvođenja. Ako kod vašeg ljubimca prepoznate simptome kao što su: povraćanje, dijareja, obilno balavljenje i grčenje mišića, obavezno se obratite veterinaru.

“Trovanje nije samo krivično delo ubijanja životinja, već i izazivanja opšte opasnosti i zagađivanja životne sredine. Toksini ostaju u zemlji, vodotoku i opasni su, potvrđuje, za sve toplokrvne organizme pa i ljude”, istakao je Elvir Burazerović, direktor ORCA.

Povodom trovanja pasa na Kalemegdanu, vlasnici pasa, sugrađani Starog Grada, ali i svi oni kojima je najpoznatiji park prestonice mesto gde rado šetaju i provode vreme sa svojom decom i ljubimcima, zakazali su miran protestni skup za subotu, 14. mart od 10 do 12h na ulazu u Kalemegdan. Razlog za okupljanje je skretanje pažnje nadležnim institucijama na ugroženost ljudi i životinja, kao i sve učestalija pojava trovanja vlasničkih pasa.

Ljubitelji životinja i vlasnici kućnih ljubimaca informišu jedni druge o postavljanju otrova na teritoriji glavnog grada putem Fejsbuk stranice „Bačen otrov – Beograd“ u nameri da spreče smrt nedužnih životinja.

 “Postavljanje otrova je krivično delo koje može da ugrozi živote ljudi i životinja. Ipak, tužilaštvo i policija su i dalje veoma pasivni kad su ova krivična dela u pitanju. Na sudu sve to pada zato što nema dokaza. Pošto obdukcija životinje i toksikološka analiza samo pokazuju da je životinja otrovana, ali ne govore o tome ko bi mogao to da učini – kaže Burazerović.

Postavljanje otrova na javne površine tako da je dostupan ljudima i životinjama može značiti nekoliko KRIVIČNIH DELA koja se gone po službenoj dužnosti:

1) IZAZIVANJE OPŠTE OPASNOSTI iz člana 278 Krivičnog zakonika, za koje je zaprećena kazna zatvora do pet godina i novčana kazna.

2) ZAGAĐENJE ŽIVOTINE SREDINE iz člana 260 Krivičnog zakonika, za koje je zaprećena kazna zatvora do pet godina i novčana kazna.

3) UBIJANJE I ZLOSTAVLJANJE ŽIVOTINJA iz člana 269. Krivičnog zakonika za koje je zaprećena kazna zatvora do tri godine zatvora.

Sva navedena krivična dela GONE SE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI od strane javnog tužioca i policije.

„Ako nemamo osumnjičenog, obdukcija i toksikološka analiza su samo bacanje novca. Uz to, postupci policije i tužilaštva demotivišu ljude da uopšte prijavljuju ubijanje životinja, a naročito trovanje. Oni ne preduzimaju sve mere koje bi trebalo, a dešava se i da uopšte ne uzmu uzorke za analizu. Neverovatno je da tužilaštvo nekad traži od građana da obdukciju sami finansiraju, iako je u pitanju krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti. To znači da država mora da preduzme sve mere i radnje da bi identifikovala dokaze i počinioce, i da o svom trošku obavi sve potrebne analize”, ističe Burazerović.

Kazne za bacanje otrova koje je kao posledicu izazvalo ubijanje većeg broja životinja mogu biti novčane ili učinilac može biti kažnjen zatvorskom kaznom do tri godine.

Zato pozivamo sve građane koji imaju saznanja o licima za koje postoji osnovana sumnja da su postavljala otrove na javne površine da PRIJAVE POLICIJI ili se OBRATE OSNOVNOM JAVNOM TUŽILAŠTVU povodom kršenja navedenih članova Krivičnog zakonika.