Komodo zmaj, poznatiji kao ora među lokalnim stnovništvom, ogromna je divlja životinja čija dužina dostiže i do tri metra, a težina oko 180 kilograma. Njihova velika usta ispunjena su opasnim, zakrivljenim, naoštrenim zubima. Uprkos svojoj veličini, uglavnom se hrane lešinama i pticama. Kada pak love veliki plen, džinovski gušteri se nečujno prikradaju svojim žrtvama, ugrizu ih, a zatim se povuku i čekaju. Pratiće svoj plen satima ili danima sve dok ne podlegne rani. Iako ujed komodo zmaja nije ni blizu bezopasan, zdrav jelen ili svinja bi mogli da se oporave od rane ukoliko im se ukaže prilika.

Dostižući veličinu od 3 metara i preko 180 kilograma težine, komodo zmaj je najteži gušter na Zemlji. On ima dugu, pljosnatu glavu sa zaobljenom njuškom, kožu prekrivenu krljuštima, krive noge i ogroman, mišićav rep.

Stanište komodo zmaja

Komodo zmajevi su se milionima godina razvijali u oštroj klimi Sundskih ostrva u Indoneziji. Više im odgovaraju ostrvske tropske šume, mada se mogu pronaći širom ostrva. Iako ovi snažni gmizavci mogu da pređu oko 11 kilometara dnevno, više vole da budu blizu svog staništa – retko odlazeći daleko od doline u kojoj su se izlegli.

Razmnožavanje

Jednom godišnje, kada su spremne za parenje, ženke komodo zmaja ispuštaju miris u svojim fekalijama kako bi ih mužjaci našli. Kada mužjak pronađe ženku, on je grebe po leđima i liže joj telo. Ukoliko mu ona uzvrati lizanjem, pariće se. Mužjaci se takođe ponekad bore jedni s drugima kako bi se izborili za mogućnost parenja. Trudne ženke polažu oko 30 jaja, koje zakopaju u zemlju dok se mladunci ne izlegu osam meseci kasnije.

Kada nema mužjaka u blizini, ženke komodo zmajeva koriste druga sredstva razmnožavanja: s obzirom da imaju i muške i ženske hromozome, ženke imaju sposobnost bespolnog razmnožavanja u procesu koji se naziva partenogeneza.

Komodo zmaj u

Ishrana

Kao dominantan predator na nekolicini ostrva koje naseljava, komodo zmaj će jesti skoro sve, uključujući strvine, jelene, svinje, manje (komodo) zmajeve… Prilikom lova, komodo zmajevi se oslanjaju na svoju sposobnost kamuflaže i strpljenje, čekajući plen koji će naići. Kada žrtva prođe pored, zmaj skače i uz pomoć svojih oštrih kandži i zuba nalik ajkulinim razdire plen.

Kako se komodo zmaj hrani?

Komodo zmaj ima otrovne žlezde ispunjene toksinima koji smanjuju krvni pritisak, izazivaju obimna krvarenja, sprečavaju zgrušavanje krvi i izazivaju šok. Zmajevi grizu plen naoštrenim zubima i vuku ga snažnim vratnim mišićima, stvarajući ogromne i duboke rane. Otrov zatim ubrzava gubitak krvi i uzrokuje šok kod žrtve. Sloboda životinja koje pobegnu iz čeljusti varana neće potrajati. Zmajevi mogu kilometrima strpljivo da prate plen dok otrov ne počne da deluje, koristeći svoje oštro čulo mirisa da se domognu leša. Zmaj je u stanju da pojede ogromnih 80 posto svoje telesne težine za samo jedan obrok.

Kako izgleda komodo zmaj

Da li će komodo zmaj nestati?

Iako bespolno razmnožavanje omogućava ženkama komodo zmajeva da obnove populaciju – što je evolucijska prednost – to ima i značajne nedostatke: rezultat ovakvog pocesa razmnožavanja su isključivo sinovi. Nedostatak drugih ženki unutar populacije dovodi do parenja životinja u bliskom srodstvu. Nevoljnost gmizavca da se udaljava od svog staništa dodatno pogoršava već postojeću fragmentaciju i smanjenje populacije ove vrste.

Ljudi takođe predstavljaju pretnju za opstanak komodo zmajeva. Oni spaljuju staništa komodo zmajeva kako bi ih osposobila za druge svrhe, dok lovokradice napadaju ovog gmizavca i njegov plen. Turisti, takođe, nudeći hranu ometaju proces parenja zmajeva – što je navelo vladu Indonezije da razmotri privremeno zatvaranje ostrva Komodo za turiste, jer je ovo jedno od nekoliko ostrva koje nastanjuju. Ipak turisti su važni u očuvanju ove vrste, s obzirom da ekonomski podsticaj koji obezbeđuju motiviše lokalno stanovništo da pomogne u zaštiti komodo zmaja.

Očuvanje

Tokom 1980. godine, Indonezija je osnovala nacionalni park Komodo kako bi zaštitila komodo zmajeve i njihovo stanište. Ovo utočište od 1800 kilometara kvadratnih takođe je dom drugim vrstama kao što su koke humkašice i jeleni sa ostrva Timor, kao i širokom dijapazonu morskih vrsta uključujući kitove, delfine, morske kornjače, ajkule, korale, sunđere, manta raže i preko hiljadu vrsta riba. Nacionalni park Komodo, sada deo UNESCO svetske baštine, uspostavio je čuvarsku službu radi sprečavanja krivolova. Takođe, sarađuje sa lokalnim zajednicama kako bi izgradila svest o životinjskim vrstama i važnosti njihove zaštite.

Prevela: Draga Nešković

Ako vam se tekst o komodo zmaju dopao, pročitajte i:

  1. Kornjača: moj kućni ljubimac
  2. Kako da vaša ptica uvek bude zdrava i srećna?
  3. Persijska mačka: simbol gracioznosti