Petarde su oduvek smatrane simbolom zabave. Prate srećne događaje i veselja, poput proslava Nove godine, rođendana, venčanja, krsnih slava. Jer, kakvo je to veselje bez pucnja petarde?

Petarde su opasne za ljude i životinje. Sve životinje se jako plaše petardi. Neki psi i mačke period praznika provode pod sedativima, mnogi se izgube jer se otrgnu vlasnicima u šetnji da bi pobegli od zvuka petarde. Neki ljubimci nažalost uginu. I ptice mogu da uginu od straha nakon praska petarde u njihovoj blizini.

Prasak petarde izaziva jaku i dugotrajnu reakciju straha kod dece i osoba sa smetnjama u razvoju ili autizmom. Takođe, svake godine u vreme Novogodišnjih praznika, mnoga deca koja su bacala petarde, završe u bolnici sa teškim povredama i opekotinama šake ili očiju. Posledice ovakvih povreda, pratiće ih čitav život.

Zašto bacamo petarde?

Po starim balkanskim običajima, pucanj je neizostavan deo svakog veselja. Zašto je to tako?

Nekada davno, kuće u planinskim krajevima bile su razuđene i međusobno veoma udaljene. Tada nije bilo modernih načina komunikacije, pa je pucanj u vazduh služio da oglasi radosne vesti poput npr. rođenja deteta ili uspešne prosidbe, rodbini, prijateljima i susedima. Takođe, smatralo se da glasan zvuk koji pucanj proizvodi može da otera zle duhove koji mogu nauditi porodici i novorođenčetu.

Ovaj običaj održao se i dan danas, a opasniju praksu pucanja u vazdug iz vatrenog oružja, zamenile su petarde.

Kako petarde utiču na životinje?

Životinje se jako plaše petardi. Ovo se odnosi na sve životinje, ne samo na naše ljubimce. Sve životinje, na potpuno isti način kao i ljudi, osećaju bol, strah i stres. Zbog toga je potrebno da ih štitimo. Prasak petarde izaziva kod njih snažnu reakciju straha.

Setite se da psi čuju trostruko bolje nego ljudi. I druge životinje imaju izoštreniji sluh od nas. Pritom, one, za razliku od nas, ne razumeju zašto se to dešava i ne znaju šta znači kada petarda pukne. Zamislite onda kakvu jaku reakciju straha može imati životinja pored koje pukne petarda?

Posledice su različite. Životinje u čijoj neposrednoj blizini pukne petarda, mogu doživeti oštećenje svog osetljivog sluha. Česte reakcije kod pasa su “zamrzavanje” u mestu (paraliza), drhtanje tela i paničan beg.

Može doći i do intenzivnijih simptoma straha poput obimnog lučenja pljuvačke, ubrzanog rada srca, glasnog cviljenja, nekontrolisanog  mokrenja ili defeciranja. Svi ovi simptomi, znaci su velike traume. Neki psi se iz stanja šoka ne povrate i uginu kao posledica straha.

Kod mačaka je reakcija na strah manje očigledna, ali to ne znači da ga ne osećaju. Mačke reaguju slično kao psi. Kod njih je izražen nagon za sakrivanjem i mačke će se zavući u neki uzan prostor koji nađu i može se desiti da ne izađu danima. Neke mačke čak danima odbijaju hranu i vodu.

Novogodišnji praznici kada se intenzivno bacaju petarde, period su godine kada se najviše ljubimaca izgubi. Mnogi psi se u ovom periodu, tokom šetnje, otrgnu svojim vlasnicima u šetnji da bi pobegli od zvuka petarde. Takođe, mačke koje izlaze napolje u paničnom begu od zvuka petarde se negde zavuku i sakriju, pa tako i izgube.

Ptice mogu da uginu od straha nakon praska petarde ili proletanja vatrometa u njihovoj blizini. Tokom dočeka 2021. godine u Rimu, zabeleženo je na stotine uginuća ptica kao posledica novogodišnjeg vatrometa. Takođe, usled panike zboj jake i iznenadne buke, ptice mogu izgubiti orijentaciju i sudariti se sa staklima zgrada.

Konji takođe, jako negativno reaguju na petarde i na vatromet. Konji su po prirodi oprezne životinje koje je lako uznemiriti. Iznenadni prasak petarde i kod njih izaziva snažan strah. U pokušaju da pobegnu, preskoče ogradu ili sruše kapiju, može doći do povreda.

Kako petarde utiču na ljude?

Nisu samo životinje žrtve pirotehnike. Prasak petarde izaziva jak strah kod dece i starijih osoba sa autizmom i smetnjama u razvoju. Deca sa autizmom su preosetljiva na svaki iznenadni zvuk i buku, pa Novu godinu često dočekuju uplašeni i pod stresom.

Dolazi i do fizičkih povreda – opekotina, oštećenja sluha i oka, pa čak i amputiranja dela šake kod ljudi i naročito kod dece koja bacaju petarde.

Šta kaže zakon?

Zakon o javnom redu i miru (“Sl. glasnik RS”, br. 6/16 i 24/18), reguliše upotrebu petardi. Ovaj zakon u svom članu 17. propisuje kazne od 50.000 do 100.000 dinara ili rad u javnom interesu od 40 do 120 časova, za ona lica koja paljenjem pirotehničkih proizvoda narušavaju javni red i mir ili ugrožava sigurnost građana.

To znači da ako bacite petardu na javnom mestu možete biti kažnjeni ako vas neko od komšija ili prolaznika vidi i prijavi policiji. Čak i ako petardu bacite u svom dvorištu, možete odgovarati ako je eksplozija uznemirila druge ljude. Umesto dece mlađe od 14 godina, odgovaraće njihovi roditelji.

Takođe, ako se ovaj prekršaj izvrši u grupi od tri i više lica, Zakon propisuje kaznu zatvora od 30 do 60 dana.

Sa druge strane, proizvodnja i promet pirotehničkih sredstava, uključujući tu i petarde nije u potpunosti zabranjena. Ona je regulisana Zakonom o eksplozivnim materijama, zapaljivim tečnostima i gasovima (“Sl. glasnik SRS”, br. 44/77, 45/85 i 18/89 i “Sl. glasnik RS”, br. 53/93, 67/93, 48/94, 101/2005 – dr. zakon i 54/2015 – dr. zakon) i Zakonom o prometu eksplozivnih materija (“Sl. list SFRJ”, br. 30/85, 6/89 i 53/91, “Sl. list SRJ”, br. 24/94, 28/96 i 68/2002 i “Sl. glasnik RS”, br. 101/2005 – dr. zakon).

Prema ovim propisima, pirotehnički proizvodi se smatraju vrstom eksplozivnih materija, a proizvodnjom i prometom eksplozivnih materija se mogu baviti samo privredni subjekti koji su za to registrovani. To znači da ne bi smelo da se dogodi da se na ulici prodaju petarde.

Na koji način možemo zaštititi ljubimce i pomoći napuštenim životinjama?

Ljubimci različito reaguju na prasak petarde. Pokušajte da im skrenete pažnju sa buke koja dolazi od spolja tako što ćete uključiti TV ili pustiti muziku malo glasnije tokom večeri kada se čuju petarde. Saznajte još trikoa kako da pomognete ljubimcima da prebrode buku petardi ovde.

Mnogi ljubimci se izgube, jer krenu panično da beže kada čuju prasak petarde. Da biste izbegli da vam se to desi, ne puštajte mačku napolje i izbegavajte šetnju psa uveče kada znate da će sigurno biti petardi. Mikročipujte ljubimce. Osim što je zakonska obaveza, to je i jedini pouzdan način da ga vratimo kući ako se izgubi.

Dozvolite mačkama da se sakriju iza kauča ako to žele. Nemojte ih na silu terati da izađu iz svog skrovišta ili pomerati nameštaj da dođete do njih. Dajte im slobodu izbora da to urade kada budu procenile da je bezbedno. U međuvremenu im ostavljajte hranu i vodu u blizini mesta gde su se sakrile.

Napuštenim životinjama je dobro da pružimo sklonište ako smo u mogućnosti. Možemo ih pustiti u šupe ili im obezbediti makar privremenu kućicu gde bi mogli da se sklone dok traje period petardi. Naši drugari iz ORkiCE znaju kako se prave privremene kućice za napuštene pse i mačke. Naučite i vi kako da napravite kućicu i pomozite napuštenim životinjama!

Da li je došlo vreme da kažemo zbogom petardama?

Poguban uticaj pirotehničkih sredstava na životinje, prirodu i ljude je više nego jasan. Petarde su opasne za ljude, naročito decu koja ih bacaju. Opasne su i štete zdravlju dece i osoba sa autizmom i smetnjama u razvoju. Kada su životinje u pitanju, one su štetne za sve životinje. To su činjenice.

Ono što je potrebno je da mi kao društvo prepoznamo štetnost pirotehničkih sredstava i da odlučimo da jedan trenutak zabave nije vredan toga da se povredimo i da povređujemo druge. Naročito jer ima toliko lepih načina da se provedu praznici!

 

Ako vam je ovaj tekst bio koristan, pročitajte i:

  1. Saveti za bezbednost ljubimaca tokom praznika
  2. Izazovi šetnje psa zimi: o čemu treba brinuti?
  3. Korisni saveti za srećniju zimu sa ljubimcem!