Uredili ste park zajedno sa svojim komšijama? Posadili ste cveće ispred svoje zgrade? Ako ste na bilo koji način doprineli stvaranju zelenih površina u gradovima, pošaljite nam fotografije na info@orca.rs. Jedno dobro delo pokreće sva naredna i zato baš vaše dvorište, vaš krov ili park koji ste uredili mogu biti inspiracija za neke nove zelene priče. Slavimo zelenilo u albumu #ZaZelenijiGrad.
Ako pogledamo bilo koje urbano područje iz ptičje perspektive, videćemo krovove prekrivene slojevima asfalta, katrana i šljunka. Toplota isijava iz tih tamnih krovova, dok se voda sliva niz tvrde, i nadamo se, nepropusne površine. Međutim, monotoni standardni krovovi dobili su alternativu u vidu novog trenda: zato danas predstavljamo zeleni krov i njegove prednosti.
Urbani parkovi pomažu u borbi protiv zagađenosti, podstiču biodiverzitet (biološku raznovrsnost) u centrima gradova i doprinose kontroli temperature i vlažnosti. Zelene površine u centrima gradova takođe su od presudnog značaja za društvenu povezanost. Koncept urbanog parka kao otvorenog prostora za upotrebu zajednice pojavio se u 19. veku, ali su oni toliko značajni da se nalaze u naseljima i gradovima širom sveta.
Urbano zelenilo je važan deo velikih gradova u kojima se prirodno okruženje prepliće sa okruženjem koje stvara čovek. Međutim, ponekad se stvaranje zelenih površina smatra izazovom, posebno u zemljama u razvoju, u kojima su prostor i resursi često ograničeni. Urbane zelene površine mogu pružiti ogromne koristi susedstvu i zajednici poboljšavajući zdravlje, društveno blagostanje i poboljšavajući uživanje u lokalnom okruženju.
Nova studija otkrila je da deca koja odrastaju u blizini zelenila imaju 55% manje rizika od problema sa mentalnim zdravljem tokom celog života. Istraživači koji su sproveli ovu studiju pozivaju urbaniste da projektuju i grade više urbanih zelenih površina. Otkrili su usku povezanost između blizine zelenih površina i nižeg rizika od problema sa mentalnim zdravljem kasnije u životu
S vrha visoke planine Korkovado u Rio de Žaneiru, u podnožju čuvene statue Hrista Spasitelja, neravni prirodni horizont čini da visoki neboderi, uredno ušuškani uz obalu, izgledaju minijaturno. Na ovim vrhovima, pa sve u nedogled, raste gusta šuma Tižuka – najveća urbana šuma na svetu.
Postoji pregršt razloga zašto drveće poboljšava kvalitet života u gradovima. Ipak, već niz godina je broj krošnji u padu u gradskim sredinama. Veliko zrelo drveće koje dođe do kraja svog životnog veka često se zameni sa manjim vrstama, a nekada potpuno nestane površina na kojoj je drvo raslo. Ovo presađeno drveće ima poteškoće da se razvije i dostigne zrelost zbog popločanog okruženja u kojem se nalazi
Košutnjak je park-šuma i gradsko izletište od neprocenjive prirodne i istorijske vrednosti. Ova zelena površina zbog šume koja obiluje listopadnim i četinarskim vrstama (prostire se na površini od 330 hektara na nadmorskoj visini od 250 metara) dobila je naziv „pluća grada“ čime je istaknuta njena važnost za ceo grad Beograd. Osim zelenila i mnogobrojnih staza, Košutnjak ima brojne istorijske znamenitosti i kulturološki značaj.
Leave A Comment