Životinje na farmi zaslužne su za dobijanje velikog broja najrazličitijih proizvoda, kako za ishranu, tako i za različite druge namene (odeća i obuća, kozmetički preparati, lekovi…). Postoje dva osnovna sistema gajenja farmskih životinja i to: intenzivni ili industrijski sistem i ekstenzivni ili slobodni sistem.

Intenzivni sistem podrazumeva strogo kontrolisane uslove držanja, ishrane i razmnožavanja, odnosno maksimalno iskorišćavanje proizvodnih potencijala životinja na farmi koje treba da proizvedu što više mleka, mesa ili jaja za što kraće vreme i uz što manje troškove. Da bi se to postiglo, koriste se posebno odabrane rase, specijalizovane za visoku proizvodnost, ali i biotehnološki metodi usmereni na povećanje proizvodnosti (hormon rasta, antibiotici, posebna ishrana, genetska modifikacija…).

Ekstenzivni ili slobodni sistem gajenja predstavlja način gajenja koji podrazumeva poštovanje prirodnog toka života svake životinjske vrste, bez veštačkog fosiranja prirasta ili razmnožavanja.

Intenzivni sistem gajenja životinja na farmi

Intenzivni sistem gajenja farmskih životinja je karakterističan po tome što je glavni cilj gajenja što veća proizvodnja.  Prioritet je da svaka životinja proizvede što više mesa, mleka, jaja ili vune za što kraće vreme i uz što manje troškove. Da bi se to postiglo, neophodna je da farma ima strogu kontrolu uslova držanja, ishrane i razmnožavanja.

To znači da će u najvećem broju slučajeva životinje na farmi ceo svoj život provesti u zatvorenom prostoru, bez izlaska na pašu, jer bi u tom slučaju trošile telesnu energiju na kretanje ili igru, umesto na proizvodnju mleka, mesa ili jaja. Radi uštede prostora, životinje su:

  • zatvorene u boksove neadekvatne veličine (svinje, goveda, koke nosilje),
  • vezane (muzne krave i tovna junad) ili
  • u grupnim boksovima na betonskoj ili rešetkastoj podlozi (prasad i mlade svinje u tovu)

Sve je usmereno na profitabilnu  proizvodnju. O fizičkom zdravlju se vodi računa obezbeđenjem veterinarske nege, a ishrana zadovoljava potrebe organizma. Životinje dobijaju obroke po tačno izračunatim potrebama, u skladu sa uzrastom i fazom proizvodnje. Na primer, bremenita krmača i ona koja se već oprasila dobijaju obroke različite hranljive vrednosti. Takođe se vodi računa o tome da životinja ne dobija više hrane nego što joj je potrebno jer to povećava troškove proizvodnje.

Intenzivni sistem gajenja životinja na farmi.

 

U intenzivnim sistemima gajenja najvažniji cilj je visoka proizvodnja mesa, mleka, jaja ili vune. Zato se vrši selekcija unutar već stvorenih rasa farmskih životinja, poznatih po određenoj proizvodnji. Na primer, Merino ovce su specijalizovane za veliku proizvodnju vune. Isto tako postoje rase goveda za meso ili mleko, i svinja i živine za meso. Međutim, ono što široj javnosti nije poznato je da ovako stroga selekcija često dovodi do određenih telesnih deformacija.

  • Za rase svinja za proizvodnju mesa, karakteristična je izrazita osetljivost na stres, što ponekad dovodi do smrti usled infarkta, ili tzv. sindroma bledog, vodenastog mesa, usled neadekvatnih uslova držanja.
  • Kod živine gajene u kavezima javlja se kanibalizam, zakržljalost nogu i krila.
  • Kod goveda je samnjena otpornost prema bolestima, javljaju se deformacije nogi i papaka i teškoće prilikom teljenja (suviše krupna telad)

Za sve životinje zajednički je kraći životni vek, jer se organizam iscrpljuje velikom produktivnošću. Kada životinje počnu da proizvode manje, prestaju da budu isplative i odlaze na klanicu. Sem toga, kao posledica neprirodnih uslova života (izolacija, vezivanje, držanje u mraku…) javljaju se karakteristični poremećaji ponašanja.

Brojleri sa krivim nogama leže u prljavom prostoru

 

Slobodni sistem gajenja životinja na farmi

Kao što mu ime govori, ovaj način gajenja podrazumeva da životinja na farmi imaju slobodu kretanja, odnosno obezbeđeni su ispusti. Primera radi, živina ima kokošarnik u koji odlazi na spavanje, ili tokom nepovoljnih vremenskih prilika. Ovaj zaklon se nastavlja na zelenu površinu (livadu) gde se živina slobodno kreće. Tu mogu da čeprkaju u potrazi za hranom (crvi, puževi, gliste), da pasu travu, da kljucaju pesak i kamenčiće. Mogu da budu u grupi sa drugim pripadnicima svoje vrste ili da se po želji sklone u kokošarnik.

Slično je i kada govorimo o uzgoju goveda u slobodnom sistemu. Obavezno je postojanje otvorene štale (zaklona) koji se nastavlja na zelenu površinu. Osim slobode kretanja i dovoljno prostora, karakteristično je i da je ishrana uravnotežena, bez hraniva životinjskog porekla, antibiotika i drugih aditiva koji forsiraju visoku proizvodnost, a bez posledica po zdravlje potrošača.

Goveda sa farme puštena na ispašu

 

Slobodni sistem gajenja ipak ne znači da su životinje prepuštene same sebi. Naprotiv, i ovde su obezbeđeni  uslovi kojima se strogo vodi računa o zdravlju životinje i koji obezbeđuju dobru proizvodnju. Zakloni od loših vremenskih uslova, dobra veterinarska nega i zaštita, higijena prebivališta i kontrolisano razmnožavanje da bi se sprečilo parenje u srodstvu ili sparivanje nezrelih životinja. Na taj način životinje mogu da ispolje prirodne obrasce ponašanja, karakteristične za svoju vrstu.

Farma na kojoj se primenjuje slobodni sistem gajenja omogućava životinjama da žive opuštenijim načinom života koji odgovara njihovoj vrsti. Samim tim su dugovečnije, a kvalitet njihovog mesa i mleka je daleko bolji.

Ponekad se dešava da nedovoljno obavešteni proizvođači ili tradicionalni proizvođači zanemare osnovna pravila zaštite i preventive. Zato i životinje koje nisu u intenzivnom sistemu gajenja žive u potpuno neadekvatnim uslovima. Bez paše, bez zaklona, u tesnim, mračnim oborima. Isto tako, može doći do zanemarivanja važnosti redovne veterinarske zaštite i kontrole parenja.

Konj na farmi koja se bavi slobodnim uzgojem životinja

 

Kako gajenje životinja na farmi utiče na naše zdravlje?

Intenzivna proizvodnja podrazumeva korišćenje određenih biotehnoloških metoda koji poslednjih godina izazivaju velike polemike. Zato je sve izraženija briga o efektima koje dugoročno konzumiranje tako proizvedenih namirnica ima po zdravlje ljudi.

Evo i nekoliko biotehnoloških metoda koje se primenjuju u intenzivnom stočarstvu širom sveta.

1) Upotreba hormona rasta

Hormon rasta se normalno luči u organizmu sisara. Međutim, dodatnim količinama laboratorijski proizvedenog hormona rasta ubrzava se razvoj mišićnog, a smanjuje deponovanje masnog tkiva kod životinja. Meso proizvedeno na ovakav način može izazvati prerano sazrevanje kod dece ili promene ćelijskih funkcija.

2) Upotreba antibiotika u ishrani farmskih životinja

Korišćenje antibiotika postalo je uobičajeno kao preventiva od različitih bolesti farmskih životinja, izazvanih upravo neadekvatnim uslovima života ovih životinja. Kada se životinje rutinski hrane antibioticima, takvo meso dovodi do povećane otpornosti baketerija koje izazivaju bolesti i kod ljudi. Znači, otpornost opasnih bakterija na antibiotike prenosi se i na ljude putem konzumiranja mleka, mesa i jaja životinja koje su tretirane ovim farmaceutskim preparatima.

3) Genetska modifikacija

Laboratorijska izmena DNK odnosno nasledne osnove životinja, vrši se sa ciljem bržeg i većeg prirasta životinja i veće proizvodnje.

Svinja u svom oboru na farmi

 

Zašto je dobrobit farmskih životinja važna za naše zdravlje?

Naučna istraživanja dokazala su da meso životinja koje su trpele bol, paniku ili stres nije istog kvaliteta kao od životinja sa kojima se pažljivo postupalo. Zdrave životinje, bez fizičkih ili psihičkih anomalija daju i kvalitetne, zdrave proizvode.

Kao posledica narastajućih zdravstvenih problema ljudske populacije i sve višeg nivoa svesti o potrebama  brige za dobrobit životinja na farmi, poslednjih godina su sve glasniji pobornici slobodnih sistema gajenja životinja. Pitanje dobrobiti životinja koje koristimo za proizvodnju hrane nije samo pitanje etike ili humanosti, već i kvaliteta proizvoda životinjskog porekla.

Istraživanja su takođe pokazala da izražen stres pre smrti ostavlja u mesu velike količine adrenalina i drugih štetnih hormona koji se izlučuju u organizam u stanju uzbune. Slično se događa i prilikom nepravilnog transporta životinja (npr. suviše dug put bez odmora, hrane i vode).

Farma kokošaka i ćuraka u Srbiji

 

Čest argument koji se zloupotrebljava da bi se opravdao intenzivan sistem gajenja životinja na farmi je glad u svetu. Smatra se da je neophodno proizvoditi sve više hrane po što nižim cenama, usled stalnog porasta broja stanovnika. Međutim, ono što se nikada ne kaže je da usled prevelike proizvodnje u razvijenim zemljama svake godine propadaju velike količine hrane jer proizvođači zbog velike ponude ne mogu da dobiju povoljne cene. Tako dolazi do apsurdne situacije – bogate zemlje bivaju pretrpane prevelikim količinama namirnica dok siromašne, a najmnogoljudnije države nisu u stanju da plate traženu cenu.

S druge strane, slobodni sistem gajenja sve više dobija na značaju, naročito u svetlu održivog razvoja. Radi se o promišljenom korišćenju prirodnih resursa kako bi se izbeglo narušavanje prirodne ravnoteže i velika disproporcija u stepenu razvijenosti različitih delova sveta. Naime, pokazalo se da trka za profitom donosi dugoročnu štetu ekološkoj ravnoteži, tj. životnoj sredini.

Kada je u pitanju industrijska proizvodnja hrane, ona svoj doprinos daje velikim količinama biološkog otpada, ali i pojavom novih bolesti koje se prenose sa životinja na ljude.

ORCA stavovi: kako (ne) treba da gajimo životinje na farmi?

  • protivimo se primeni postupaka u odgajivačkoj praksi koja prouzrokuje bol, patnju i stres životinje
  • protivimo se kljukanju životinja hranom
  • protivimo se namenskom gajenju i ubijanju životinja radi dobijanja krzna, perja i kože
  • protivimo se prisiljavanju na rad bolesnih, povrđenih, gradivnih, starih ili vrlo mladih životinja
  • protivimo se teranju životinje na rad koji prevazilazi njenu fizičku izdržljivost i mogućnosti i šteti njenom zdravstvenom stanju.

Dokumentarni film ORCA “Dobro njima, dobro svima”, govori o kako životinje na farmi treba da žive i koliko je dobrobit farmskih životinja značajna za kvalitet i bezbednost hrane.

 

Ako vam je tekst o životinjama na farmi koristan, pročitajte i:

  1. Ovce: ta nežna bića
  2. Zašto svi treba da volimo krave

Povežimo se i na društvenim mrežama: