Da li ste znali da je Sokobanja proglašena prvom ekološkom opštinom u Srbiji? Uprkos laskavoj tituli, danas ovaj centar banjskog turizma “krase” divlje deponije i mnoštvo otpada. Za Sokobanjsko ekološko društvo,  loš sistem upravljanja čvrstim otpadom, najveći je ekološki problem zajednice.

Sokobanjsko ekološko društvo želi da Sokobanja postane potpuno čista, bez ijedne divlje deponije i zagađivača. Ova posvećena grupa stanovnika Sokobanje i ljubitelja prirode rešavala je ekološke probleme u opštini i pre zvaničnog osnivanja 2019. godine. Vladan Dimitrijević, predsednik udruženja i polaznik Liderskog trening programa ORCA Akademije ističe da mu je san čista i očuvana priroda Sokobanje.

Kroz inicijativu “Za čistiju Sokobanju”, koja uz podršku ORCA traje od 2019. godine, Sokobanjsko ekološko društvo radi na uspostavljanju integralnog sistema upravljanja čvrstim otpadom na teritoriji čitave opštine Sokobanja. Da bi ostvarili ovaj cilj, prvi korak je uvođenje održivog sistema upravljanja otpadom na teritoriji jednog sokobanjskog sela – Resnika.

SED je uspeo da ostvari da selo Resnik postane prva seoska mesna zajednica u kojoj je na adekvatan način regulisano upravljanje otpadom, a divlje deponije potpuno uklonjene iz prirode. Iskustva i rezultati rada u Resniku, biće primenjeni na ostale mesne zajednice, kako bi se na teritoriji čitave opštine uspostavio sistem upravljanja otpadom.

Odakle divlje deponije u Sokobanji i zašto građani bacaju otpad na njih?

Problem lošeg upravljanja otpadom, posebno je izražen u selima sokobanjske opštine gde lokalno javno komunalno preduzeće ne dolazi da odveze otpad. Većina od 24 sokobanjskih sela nema regulisan sistem upravljanja otpadom. U nedostatku sistemskog rešenja, građani otpad bacaju na čak 103 divlje deponije.

Zašto je stihijsko bacanje otpada štetno po naše zdravlje i prirodu?

Sokobanjsko ekološko društvo je uz pomoć meštana, evidentiralo čak 103 divlje deponije na teritoriji opštine Sokobanja. Većina ovih deponija je u neposrednoj blizini izvora, vodotokova, naselja i poljoprivrednog zemljišta.

Vremenom, otpadne materije se razgrađuju. Kiša i sneg spiraju otpadne materije koje ulaze u zemljište, iz zemljišta stižu do biljaka, iz biljaka do životinja, a preko njih, do naših tanjira. Na taj način, naše đubre nam se na kraju vrati.

Neke materije, kao što je plastika, nikada ne mogu da se razgrade do kraja. Sitne čestice plastike (mikroplastika), ostaju u našoj životnoj sredini, u vodi i u zemljištu pa kroz lance ishrane, dospevaju u naš organizam i utiču na naše zdravlje.

Deponijski gas, koga čini uglavnom smeša ugljen-dioksida, metana i azota, zapaljiv je, a može biti i eksplozivan. Osim što predstavlja zdravstveni rizik po građane, deponijski gas je i veliki bezbednosni rizik.

Deponije su veliki zagađivači vazduha, vode i tla. Područja su sa visokim potencijalom emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao što su metan i CO2. Zbog toga je sistemski pristup upravljanju otpadom, jedan od najvažnijih zadataka svake razvijene države.

Šta je sve postignuto u okviru inicijative “Za čistiju Sokobanju”?

  • evidentirane su, uz pomoć građana, 103 divlje deponije u Sokobanji. Preko 100 građana je otkrivalo, beležilo i dostavljalo podatke o divljim deponijama u selima Sokobanje;
  • posećeno je 90 domaćinstava širom Sokobanje i prikupljeni su od preko 200 građana, podaci o stavovima, navikama i mestima na kojima se otpad odlaže. Sa građanima je razgovarano o mogućim rešenjima za svako selo;
  • kreiran je primer dobre prakse – model upravljanja otpadom na teritoriji jednog sokobanjskog sela – Resnika;
  • skupština opštine Sokobanja, usvojila je novi Program iznošenja smeća JKP Napredak, kojim je obuhvaćeno i selo Resnik;
  • izrađen je Plan upravljanja otpadom opštine Sokobanja uz pomoć eksperata, a na osnovu istraživanja i iskustava stečenim tokom rada u selu Resnik kao i studijske posete mestima u kojima se uspešno upravlja otpadom;
  • tokom kampanje “od vrata do vrata”, posećeno je oko 200 domaćinstava, odnosno oko 95% ukupnog broja stanovnika sela Resnik, kako bi se građani informisali i uključili u novi način upravljanja otpadom. Podeljeno je i 300 informativnih flajera;
  • organizovane su četiri velike akcije čišćenja divljih deponija na kojima je učestvovalo preko 200 građana i postavljene su table sa obaveštenjem o zabrani bacanja otpada u selu Resnik;
  • uspostavljena je eko partrola, sastavljena od članova Društva i meštana, sa ciljem da prati eventualni nastanak novih deponija i beleži kršenje propisa.

Najveći uspeh inicijative “Za čistiju Sokobanju” je zajedništvo! Sokobanjsko ekološko društvo zna da ništa ne može da se promeni dok se čitava zajednica ne uključi da postavi, a zatim i primeni novi sistem upravljanja otpadom. Zbog zajedništva i spremnosti da svoje mesto učine čistijim, inspiracija su mnogima koji tek treba da naprave promene u svom okruženju.

Podršku za inicijativu “Za čistiju Sokobanju”, obezbedili smo kroz projekat „Tvoje mesto u Srbiji“, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Ovaj projekat, ORCA realizuje zajedno sa partnerima Nacionalnom koalicijom za decentralizaciju, organizacijama CRTA, MRCN i Fondacijom Jelena Šantić. Cilj projekta je podrška inicijativama širom Srbije koje žele da učine nešto dobro za svoju zajednicu, prirodu i životinje.

Fotografija: Sokobanjsko ekološko društvo

Pročitajte šta su druge sjajne inicijative postigle u svojim zajednicama!