23. maj 2016. godine

Da je Sesalačka pećina u okolini Sokobanje, sklonište za čak šest različitih vrsta slepih miševa, utvrđeno je tokom 2015. godine. Ova pećina je istovremeno i značajan turistički potencijal mesne zajednice Sesalac i opštine Sokobanja. Potrebno je osmisliti i implementirati integrisani i održivi način upravljanja i korišćenja pećine, kako bi se njeni stanovnici zaštitili od uznemiravanja, a turisti ipak bili u mogućnosti da vide i osete sve njene lepote.

Zbog toga smo kod Ministarstva životne sredine, incirali pokretanje postupka zaštite Sesalačke pećine kao značajnog skloništa slepih miševa.

Nakon istraživanja faune slepih miševa Sesalačke pećine koje je u toku 2015. godine sprovela Jelena Burazerović, istraživač saradnik Biološkog fakulteta sa saradnicima, uz podršku organizacije ORCA, identifikovano je prisustvo pet vrsta slepih miševa (Chiroptera) u značajnijem broju: Miniopterus schreibersii, Rhinolophus euryale, Myotis capaccinii, Myotis myotis, Myotis blythii, a konstatovane su kolonije tri vrste: Miniopterus schreibersii, Rhinolophus euryale i Myotis capaccinii. Pored toga je registrovano prisustvo još jedne vrste u manjem broju: Rhinolophus hipposideros.

Sve registrovane vrste slepih miševa su označene kao strogo zaštićene vrste (Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Sl. glasnik RS“, br. 5/2010 i 47/2011), a nalaze sa i na Aneksu II Direktive Saveta 92/43/EEC od 21 maja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (OJ L 206, 22.7.1992., str.7).

Slepi miševi su važni bioindikatori kvaliteta životne sredine i značajni regulatori brojnosti insekata od kojih su mnogi štetni po poljoprivredne kulture, šume ili mogu biti prenosioci zaraznih bolesti na ljude i domaće životinje. Imaju složeni životni ciklus koji obuhvata period hibernacije (zimskog sna) u zimskom periodu godine, odnosno formiranje porodiljskih kolonija tokom kasnog proleća i letnjih meseci, prilikom kojih dolazi do agregacije većeg broja jedinki – stotine, a neretko i hiljade jedinki slepih miševa. Tokom ova dva perioda je neophodno preduzeti posebne mere zaštite u svim skloništima koja su identifikovana kao važna hibernacijska, odnosno porodiljska skloništa, jer su ona od presudnog značaja za opstanak konkretnih jedinki, a samim tim i očuvanje postojećih populacija registrovanih vrsta na identifikovanim lokalitetima.

Sesalačka pećina se nalazi na teritoriji opštine Sokobanja, u ataru sela Sesalac. Pećina je prepoznata od mesne zajednice Sesalac i opštine Sokobanja kao potencijal za razvoj lokalnog turizma. Ispred pećine postoji izvor pijaće vode, uređene su prilazne staze, postavljeni stolovi i klupe za odmor i uređen je prostor za izletnike. U blizini pećine nalazi se i veštačko jezerce, koje su meštani nedavno napravili pregrađivanjem Sesalačke reke. Pored toga, Mesna zajednica Sesalac je sopstvenim sredstvima sprovela instalacije i ostvetlila pećinu u dužini od 200 metara, i označila improvizovane staze kroz pećinu. Rasvetu posetioci pećine sami pale prilikom ulaska u pećinu. Imajući ovo u vidu značajan broj posetilaca turista boravi ispred i/ili unutar pećine.

Imajući u vidu veliki značak Sesalačke pećine kao važnog skloništa slepih miševa, neophodno je staviti je pod zaštitu. Istovremeno, mišljenja smo da je potrebno osmisliti i implementirati integrisani i održivi način upravljanja i korišćenja pećine, kako bi turisti i ljubitelji prirode mogli da nastave da uživaju u njenim lepotama. U ovom procesu od ključnog je značaja dobiti poverenje lokalnog stanovništva koje će uvideti značaj slepih miševa i aktivno se uključiti da bi se postigao skladan odnos njihove zaštite i održivog korišćenja ovog bisera Sokobanje.